Na zahtjev Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, prijedlog Odluke o visini naknade za izdavanje kvalifikovane potvrde kojom će se omogućiti upotreba sigurnog elektronskog potpisa u našoj zemlji ponovo je skinut s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara održane u srijedu.
Na ovaj način i dalje je blokiran rad Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), na aktivnostima uvođenja elektronskog potpisa, o čemu je Raport već pisao.
Helez: Moramo provoditi državne zakone
Zukan Helez, ministar odbrane BiH i također zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, kazao je za Raport da Košarac svoj zahtjev pravda neslaganjem MUP-a RS s odlukom IDDEEA-a.
„Ministar Košarac je kazao da traži povlačenje te odluke s dnevnog reda, jer prema njegovim tvrdnjama za tu odluku nema saglasnosti MUP-a RS-a iako sam ja ukazao na to da u ovom slučaju nisu potrebna mišljenja nižih organa vlasti, jer imamo državne zakone kojih se moramo pridržavati i provoditi ih.
Koliko sam ja vidio u materijalima, IDDEEA je dostavila sva neophodna mišljenja u vezi s ovom odlukom", kazao je Helez za Raport.
S druge strane, Košarac je htio da na dnevnom redu ostane odluka o odobrenju "Projekta izgradnje objekta" IDDEEA-e i organizacione jedinice u Banjoj Luci s parternim uređenjem lokacije koji će se uvrstiti u program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2011 - 2014. godine.
Međutim, onda je ministar Helez tražio da se i rasprava o ovoj tački odgodi dok se na dnevnom redu ne nađe i odluka o elektronskom potpisu, a s dnevnog reda na Helezov zahtjev skinute su još dvije tačke koje se odnose na IDDEEA-u.
Košarac "na tihoj vatri", traži izlaz iz situacije
S obzirom na to da je ministarstvo civilnih poslova BiH za sve tačke dnevnog reda koje se odnose na elektronski potpis, izvještaj o radu te agencije, nabavku specijaliziranih vozila, te deblokadu izgradnje zgrade IDDEEA-e dostavilo uredne materijale i mišljenja, ove tačke će ponovo naći na prijedlogu dnevnog reda već naredne sjednice Vijeća ministara BiH.
Do tada će ministar Košarac biti "na tihoj vatri", jer kako tvrde izvori Raporta, njemu su Milorad Dodik i njegov sin Igor u zadaću stavili da mora naći način da se odluka o izgradnji objekta IDDEEA-e nađe pred državnim ministrima i da dobije njihovu saglasnost.
S druge strane, Košarac ima zadatak i od MUP-a RS, tačnije Siniše Macana, bivšeg direktora IDDEEA-e i aktuelnog uposlenika u IT sektoru MUP-a RS, te Dragana Višnjića, direktora Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Vlade RS (AIKT RS) da zaustavi usvajanje odluke koja bi IDDEEA-i omogućila početak upotrebe elektronskog potpisa u BiH.
Kako je Raport već pisao, Macan i Višnjić žele da u RS vode posao upotrebe elektronskog potpisa što namjeravaju naplaćivati 150 KM za fizička, a 1.000 KM za pravna lica.
S druge strane, IDDEEA tu uslugu namjerava naplaćivati kroz već utvrđenih 18 KM koštanja cijene lične karte koliko građani ionako plaćaju.
Usluga elektronskog potpisa već je uračunata u postojeću cijenu, samo što se građanima ta usluga godinama naplaćuje, a ne isporučuje se.
Ministar Košarac je namjeravao unedogled blokirati državnu IDDEEA-u u uvođenju elektronskog potpisa na način da je podržavao osporavanja koja stižu od Macana i Višnjića.
Međutim, bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH prepoznali su neosnovanost te blokade i pokušaj oduzimanja nadležnosti državnoj Agenciji.
Košarcu su poručili da sve dok on ne da saglasnost da se razmatra odluka IDDEEA-e o elektronskom potpisu, oni neće dati saglasnost da se razmatra i odluka o izgradnji zgrade IDDEEA-e.
Sad se Košarac našao u „neobranom grožđu“, jer da bi udovoljio svom šefu Miloradu Dodiku koji želi deblokadu izgradnje zgrade IDDEEA-e u Banjoj Luci (riječ je o sredstvima u iznosu većem od 20 miliona KM, a koje će realno gledajući završiti ponovo u RS i u rukama pogodnih firmi), on mora dati saglasnost da na dnevni red Vijeća ministara BiH ide odluka o elektronskom potpisu koji će u upotrebu pustiti IDDEEA.
Dvije struje SNSD-a podijeljene ličnim interesima
Iako naizgled u ovom slučaju djeluje da je „rebus“ lako rješiv i da Košarac može lako „presjeći“ svaku dilemu na način da će ispuniti želju Dodiku, naši izvori tvrde da situacija nije tako jednostavna.
Kažu da Košarac ima lične interese i dug prema Macanu i Višnjiću koji su navodno dio struje u SNSD-u koja pripada Sredoju Noviću i koja ima svoje firme za poslove s uvođenjem elektronskog potpisa u RS, a iz kojih je navodno, i prije nego što je Prointer, inače povezan s porodicom Dodik, završio na američkoj „crnoj listi“, izbačen iz igre za te poslove.
Stoga će, kako tvrde naši izvori, Košarac pokušati „trgovati“ s bošnjačkim ministrima u smislu da će im ponuditi podršku za prolaz na Vijeću ministara BiH za neke druge projekte, a da oni odustanu od uslovljavanja da se odluka o deblokadi gradnje zgrade IDDEEA-e nađe na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH samo ako „u paketu“ bude išla i odluka o elektronskom potpisu.
Hoće li bošnjački ministri ustrajati u namjeri da sačuvaju nadležnosti IDDEEA koju joj pokušavaju oduzeti iz RS, znat će se već na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH.
