Američki State Department objavio je veliki godišnji izvještaj o stanju vjerskih sloboda u Bosni i Hercegovini.
State Department navodi kako se u BiH, iako je to zagarantirano Ustavom, narušavaju vjerske slobode grupa i pojedinaca.
Osim brojnih zabilježenih incidenata zasnovanih na vjerskoj mržnji, State Department ističe i slučaj "Sejdić-Finci", gdje u vlast ne može ući niko ko nije pripadnik "konstitutivnih naroda", Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Ustavi garantuju vjerske slobode, ali...
"Ustavi Bosne i Hercegovine (BiH) i svakog od dva entiteta zemlje, Federacije BiH i Republike Srpske, osiguravaju slobodu vjerskog mišljenja i prakse, zabranjuju vjersku diskriminaciju i dopuštaju registrirane vjerske organizacije da slobodno djeluju, navodi se u izvještaju, koji dalje kaže:
"Federacija i RS se nazivaju 'entitetima'. Samoupravni Distrikt Brčko slijedi nacionalni zakon o vjerskim slobodama. Ustav zemlje rezervira sva mjesta u tročlanom Predsjedništvu i jednom domu parlamenta za pripadnike tri glavne etničke skupine, poznate kao “konstitutivni narodi” – Bošnjaci, Hrvati i Srbi – koji su pretežno muslimani, rimokatolici i Srbi Pravoslavni, odnosno. Jevreji i pripadnici drugih manjinskih skupina ne mogu služiti na tim položajima. Ustav Federacije proglašava vjeru “vitalnim nacionalnim interesom” konstitutivnih naroda. Ustav RS utvrđuje Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) kao “Crkvu srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere”.
Službenici su u avgustu pozvali Ejuba Tucakovića na ispitivanje u svojstvu osumnjičenika u kaznenom predmetu za skidanje službenog pečata koji je onemogućavao pristup Rabrani džamiji u općini Neum. Lokalne vlasti, koje su dugo odbijale dopustiti proširenje džamije, zapečatile su je nakon što su radovi obavljeni bez dozvole.
Antimuslimanska retorika Milorada Dodika
Komisija Islamske zajednice za slobodu vjere je u svom godišnjem izvještaju navela da je Vlada RS nastavila koristiti pravoslavne simbole i ikonografiju u javnim institucijama, uključujući škole, te da su mnoge škole i lokalne samouprave nastavile slaviti vjerske praznike i krsne slave, pokazujući naklonost prema SOC. Službeni vjerski predstavnici muslimana u zemlji (Islamska zajednica) komentirali su, kako smatraju, antimuslimansku retoriku predsjednika RS Milorada Dodika.
Unutar Predsjedništva tokom godine nije bilo pomaka oko sklapanja ugovora između države i Islamske zajednice izrađenog 2015. godine. Čelnici četiri tradicionalne vjerske zajednice nastavili su izjavljivati kako nepostojanje nacionalnog zakona o restituciji, kako za vjerske zajednice tako i za privatne građane, sprječava napore vjerskih zajednica da riješe zahtjeve za imovinom oduzetom pod komunističkom vladavinom od 1946. do 1965.
Jevreji, Romi i ostali i dalje bez prava kandidiranja
Vlada ponovno nije poduzela korake da slijedi presudu Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2009. koji je preporučio zemlji izmjenu ustava kako bi se pripadnicima manjinskih skupina, uključujući Jevreje i Rome, omogućilo da se kandidiraju za Predsjedništvo i Dom naroda, gornji dom državnog parlamenta.
Prema muslimanskim, katoličkim i pravoslavnim vjerskim zajednicama, vlasti su ih nastavile diskriminirati u regijama u kojima su te grupe činile vjerske manjine, uključujući selektivnu provedbu njihovih prava u pogledu pristupa obrazovanju, jezičnoj uključenosti, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i druge socijalne usluge.
Unatoč odluci Ustavnog suda iz 2015. da je obilježavanje 9. januara kao “Dana Republike Srpske” neustavno, dužnosnici RS-a nastavili su organizirati službene ceremonije oko ovog dana. Dana 9. maja, Gradsko vijeće Mostara promijenilo je nazive na pločama šest ulica u Mostaru koje su dobile imena po pojedincima koji su bili članovi ustaša iz Drugog svjetskog rata, hrvatske fašističke, ultranacionalističke organizacije povezane s nacistima tokom Drugog svjetskog rata.
Brojni slučajevi vjerske mržnje i netrpljivosti
Međureligijsko vijeće BiH je tokom prošle godine zabilježilo četiri slučaja vjerske netrpeljivosti i mržnje prema vjerskim službenicima i vjernicima i osam slučajeva vandalizma nad vjerskim objektima i grobljima. IRC je ponovno saopćio kako vjeruje da je stvarni broj takvih vjerski motiviranih incidenata mnogo veći, ali da se pripadnici vjerskih skupina boje prijaviti ih.
Prema medijskim izvještajima, jedan incident uključivao je vandalizam u junu u džamiji i privatnim kućama u mjestu Šumanci. U 2022., prema najnovijem izvještaju, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OCSE) izvijestila je o većim brojevima, uključujući 23 incidenta usmjerena na muslimane, 17 na meti katolika, 16 na meti pravoslavnih kršćana i jedan na meti Jevreja.
Povećan broj incidenata u odnosu na 2021. godinu, od kojih su svi prijavljeni policiji, odnosi se na vandalizam vjerskih objekata, skrnavljenje mezarja, prijetnje vjernicima i službenicima, uključujući muslimanke zbog nošenja prepoznatljive nošnje, te ometanje vjerskih obreda. Neke vjerske službe navodno su se i dalje koristile za potporu aktivnostima radikalnih pokreta (pokreta), poput Ravnogorskog pokreta i njegovog godišnjeg okupljanja u Višegradu.
Navijači srbijanskog nogometnog kluba Crvena zvezda proslavili su 9. januara godišnjicu nezakonitog proglašenja osnivanja Republike Srpske 1992. godine (neustavna deklaracija koja nije međunarodno ni pravno priznata) paljenjem vatre na mostu Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, mjesto gdje su Srbi ubili mnoge Bošnjake. Dana 26. januara, SOC se povukao iz IRC-a, okrivljujući nedavne etničke napetosti koje, prema SOC-u, IRC nije adekvatno osudio. Prema lokalnim medijima, tokom lokalne nogometne utakmice u Zenici 2. novembra, grupa od oko 200 navijača nogometnog kluba Čelik držala je velike transparente na kojima je vrijeđala dopredsjednika mostarskog Hrvatskog športskog kluba Zrinjski, Izraelca Amira Grossa Kabirija, uz antisemitske uvrede , “Ne zaslužuješ titule i prva mjesta, kad si jevrejska kurva.”, navodi se, između ostalog, u iscrpnom izvještaju State Departmenta o stanju vjerskih prava u BiH.
