Dilan Yesilgoz, liderica najveće stranke desnog centra u nizozemskom parlamentu, odbacila je mogućnost pridruživanja potencijalnoj koaliciji u kojoj dominira Geert Wilders, ali je rekla da bi takvu vladu mogla podržati sa strane.
Ovo bi moglo utrti put za savez između Wildersove krajnje desničarske Stranke slobode (PVV) i Novog društvenog ugovora (NSC) desnog centra Pietera Omtzigta u vladi.
“Veliki pobjednici su PVV i NSC. Nakon 13 godina, drugačija uloga nam odgovara”, rekla je Yesilgoz, liderica liberalno-konzervativne Narodne stranke za slobodu i demokratiju (VVD), prenosi Politico.
“Ali omogućit ćemo vladu desnog centra. Podržat ćemo konstruktivne prijedloge, tako da je to oblik tolerancije”, dodala je ona, prenosi javni servis NOS.
Wilders je brzo reagirao na X, nekadašnjem Twitteru, rekavši da je odluka VVD-a, donesena prije početka koalicionih pregovora, "veoma razočaravajuća".
“Veoma nesretno. Nadam se da će se predomisliti jer je bolje vladati nego tolerisati”, rekao je Wilders.
Wildersova stranka je svojevremeno bila tolerantni partner prve vlade odlazećeg premijera Marka Ruttea, koju su činili Rutteov VVD i Kršćansko-demokratski CDA i koja se kandidovala od oktobra 2010. do novembra 2012. Wilders je podržao tu vladu u parlamentu, ali nije imao bilo koji član kabineta.
Ako bi VVD nastavio biti tolerantni partner za vladu koju vodi Wilders, to bi bila izvanredna zamjena uloga.
Taj potez Yesilgoza također stavlja veći pritisak na Omtzigtov NSC i BBB, partiju farmera, da odluče da li su otvoreni za saradnju s Wildersom u sljedećoj vladi.
Nakon više od decenije na vlasti pod Rutteom, VVD je pretrpio velike gubitke na izborima u zemlji u srijedu, izgubivši 10 od svoja 34 mjesta.
Wildersov PVV je veliki pobjednik izbora, osigurao je 37 mjesta i postao najveća politička snaga u zemlji ispred Laburističko-zelenog saveza bivšeg povjerenika EU Fransa Timmermansa, koji je osvojio 25 mjesta.
Očekuje se da će koalicioni pregovori trajati mjesecima, jer stranke strahuju od povezivanja s krajnje desničarskim PVV-om. Posljednjoj vladi je trebalo rekordnih 299 dana da se formira - ovaj put bi moglo potrajati i duže.
