Svijet

Stigle nevjerovatne brojke uhapšenih u Rusiji. Ovo nije viđeno u novijoj historiji

U novijoj historiji Rusije nije bilo ovoliko uhapšenih na nekom protestu kao na ovom 31. januara, javljaju ruski mediji i udruženja za ljudska prava.

Policija je privela oko 5500 demonstranata, među kojima i 83 novinara, koji su opet širom Rusije, kao i 23. januara, protestirali protiv hapšenja opozicionog demokratskog čelnika Alekseja Navaljnog, tražeći političke slobode i "smjenjivost vlasti".

Mediji podsjećaju da su cijelu sedmicu prije protesta, koje vlasti ponovno nisu odobrile, trajala privođenja i premetačine kod mnogih saradnika i simpatizera Navaljnog, a nekima je određen i kućni pritvori. Policija je na dan protesta u Moskvi blokirala pristupe središtu grada jer su najavljivane protestne šetnje oko sjedišta obavještajne službe FSB te na Starom trgu gdje se nalaze uredi Putinove predsjedničke administracije.

Zbog toga je čak 11 stanica podzemne željeznice u samom središtu grada bilo zatvoreno, pregrađeni su mnogi trotaru i ulice, a većina trgovina na tom području nije radila. Demonstranti su pribjegli "bjeloruskoj taktici" - raštrkali su se po određenim punktovima po gradu u manjim grupama kako bi ujedno raštrkali i snage sigurnosti.

Policija, odnosno specijalne snage OMON-a nisu se libile koristiti, kako navode ruski mediji, pendreke i elektrošokere, a u Sankt Peterburgu i suzavac. Neovisni portali, poput Meduze, i organizatori protesta navode svjedočanstva o zastrašivanju demonstranata te prijetnjama da će biti kazneno gonjeni zbog ekstremizma, što povlači za sobom višegodišnje zatvorske kazne. Neki su bili izloženi i fizičkim torturama ili im je uskraćena medicinska pomoć.

Kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je policija "djelovala žestoko, ali u okvirima ovlasti i zakona" jer protesti nisu bili odobreni.

Na pitanje novinara radiopostaje Eho Moskva je li Vladimir Putin vidio snimke policijske brutalnosti, odgovorio je da snimaka s protesta ima jako puno, a "predsjednik nema vremena sve gledati", ali je napomenuo da se ne smije pristupati paušalno nego "gledati svaki pojedinačni slučaj za sebe te ustanoviti razloge zbog kojih je policija koristila sredstva prinude".

Istodobno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo protestnu notu SAD zbog, kako kažu, "eklatantnog i grubog miješanja u unutarnje stvari Rusije", pa i optužilo Washington da je poticao ljude na neodobrene proteste i kršenje ruskih zakona. Novi američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog, ali i svih uhapšenih demonstranata.

Najavljene su i daljnje protestne akcije, a neki ruski analitičari kažu kako najnovija istraživanja pokazuju da je na ove proteste izašlo čak 42 posto ljudi kojima je to prvo takvo sudjelovanje u životu. Među njima je oko 60 posto onih između 18 i 24 godine, dakle onih koji, osim Putina, ne pamte nikoga na vlasti, te oko 37 posto onih u dobi od 25 do 35 godina, dok su jezgra antirežimskog bunta ljudi u srednjim godinama, od 35 do 40, i većinom s višim obrazovanjem.

Sutra se na Simonovskom sudu u Moskvi odlučuje o tome hoće li se uvjetna kazna Alekseju Navaljnom od tri i pol godine za aferu Yves Rocher zamijeniti zatvorskom. Prema svemu sudeći, sud će prihvatiti zahtjev Savezne službe za izvršenje zatvorskih kazni (FSIN), a i rusko tužiteljstvo smatra da za to ima osnove te će najvjerovatnije Navaljni biti poslan na izdržavanje zatvorske kazne. Podsjetimo, Navaljni se morao javiti tijelima FSIN-a 29. decembra 2020. godine dok se nalazio na liječenju u Berlinu zbog trovanja agensom novičokom. Odmah nakon povratka u Rusiju je priveden i nalazio se u moskovskom zatvoru Matroskaja tišina, a zbog toga je u Rusiji prvi put izbio ozbiljniji protuputinovski bunt.

Mnogi smatraju da režim namjerava zatvoriti Navaljnog najmanje do 2024. godine kada će se održati predsjednički izbori, a najavljuju se i neke nove kaznene prijave koje bi ga mogle na duže vrijeme smjestiti iza rešetaka.