Rusija je nastavila da širi svoje vojne baze na Arktiku uprkos značajnim gubicima u ratu protiv Ukrajine. Vidljivo je to iz nove serije satelitskih snimaka do kojih je došao CNN.
Nalazi također dolaze nakon što je visoki zapadni obavještajni zvaničnik rekao za CNN da je Rusija povukla čak tri četvrtine svojih kopnenih snaga iz regiona krajnjeg sjevera u blizini Arktika. Poslali su ih da podrže svoju posrnulu invaziju na susjednu Ukrajinu.
Satelitske slike, koje je CNN dobio od kompanije Maxar Technologies, pokazuju niz ruskih radarskih baza i pista koje su bile unaprijeđene u protekloj godini. Slike ne pokazuju dramatičan razvoj, već kontinuirani napredak u utvrđivanju i širenju područja, za koje analitičari kažu da je od vitalnog značaja za rusku odbrambenu strategiju, u vrijeme velikog pritiska na resurse Moskve.
Prema Maxarovim riječima, slike pokazuju nastavak rada na radarskim stanicama na lokaciji Olenegorsk, na poluotoku Kola na sjeverozapadu Rusije i u Vorkuti, sjeverno od arktičkog kruga. Čini se i da pokazuju rad na dovršenju jednog od pet radarskih sistema Rezonans-N u Ostrovnoju, mjestu koje se nalazi uz Barentsovo more, u blizini Norveške i Finske na zapadu Rusije. Ruski zvaničnici tvrde da Rezonans-N može otkriti stelt avione i objekte.
Rusija godinama jača odbranu na sjeveru
Tri nova radara, kućišta otporna na vremenske uslove koja se koriste za zaštitu radarskih antena, završena su ove godine na lokaciji protivvazdušne odbrane Tiksi, na krajnjem severoistoku, prema Maxarovim slikama i analizama. Postoje i poboljšanja piste i parkinga u vazdušnoj bazi Nagurskoye – najsjevernijem vojnom objektu Rusije – i poboljšanja piste u vazdušnoj bazi „Temp“, na ostrvu Kotelny, na sjeveroistoku zemlje.
Rusija je godinama jačala svoju odbranu na krajnjem sjeveru, obnavljajući niz starih sovjetskih baza modernim dizajnom i opremom.
Njen arktički region je dugo bio ključan za naftni i gasni sektor, ali i za njegovu nuklearnu odbranu. Rusija ima značajni dio svog sofisticiranog nuklearnog oružja i podmorničkih postrojenja u toj oblasti.
"To odvraćanje je uvijek bilo spremno", rekao je visoki zvaničnik zapadnih obavještajnih službi. „Nikada se ne svodi na nisku spremnost; to je stalno visok status”, rekao je zvaničnik.
Na početku rata s Ukrajinom u februaru, neke podmornice su premještene kako bi signalizirale "ovo je stvarna sposobnost", dodao je zvaničnik. Ali su se ubrzo vratile u standardnu visoku pripravnost.
Šef NATO-a Stoltenberg je obrazložio: „Najkraći put od Rusije do Sjeverne Amerike je preko arktičkog Sjevernog pola. Dakle, strateški značaj ovih područja nije se promijenio zbog rata u Ukrajini.”
„Vidimo kako Rusija ponovo otvara stare sovjetske baze, vojne lokacije“, rekao je on. Napominjući da također „testira novo oružje na Arktiku i krajnjem sjeveru“.
Rat u Ukrajini doveo je do velikog prilagođavanja snage ruskih trupa u regionu, rekao je visoki zapadni obavještajni zvaničnik. “Oni su tamo negdje između 20 i 25% svojih prvobitnih kopnenih snaga. Ali tada je pomorska komponenta potpuno netaknuta ratom”, napomenuli su.
Infrastruktura na Arktiku je vrlo važna za Rusiju
Nakon napada ranije ovog mjeseca na dva ključna aerodroma duboko u Rusiji, u Rjazanju i Saratovu, ruski vojni avioni i bombarderi raspršeni su širom zemlje i sjevera Arktika, dodao je zvaničnik. Moskva je za napade okrivila Ukrajinu, dok Kijev nije dao komentar o eksplozijama u ruskim bazama.
Arktik je također od vitalnog značaja za Rusiju jer njen led koji se topi ubrzano otvara nove brodske rute od jugoistoka Azije do Evrope, koristeći mnogo kraći put duž ruske obale.
Sjeverni morski put mogao bi smanjiti za oko dvije sedmice trenutno vrijeme putovanja preko Sueckog kanala. Kritičari kažu da Moskva nastoji da izvrši ogromnu kontrolu nad rutom koja bi trebala biti jednako dostupna svim nacijama.
Govoreći putem videolinka na lansiranju novog ledolomca na nuklearni pogon u Sankt Peterburgu prošlog mjeseca (22. novembra), ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će razvoj „najvažnijeg” Sjevernog morskog puta „omogućiti Rusiji da u potpunosti otkrije svoj izvozni potencijal i uspostaviti efikasne logističke rute, uključujući i jugoistočnu Aziju.”
Istovremeno, rat u Ukrajini je pojačao prisustvo NATO-a u regionu. Kada se Finska i Švedska pridruže bloku, kao što se očekivalo, sedam od osam arktičkih država bit će članice NATO-a.
Alijansa je takođe pojačala svoju vojnu moć u regionu. Norveška je u augustu objavila prve slike američkih bombardera B52 koji lete iznad njene teritorije u pratnji norveških aviona F35 i 2 švedska JAS Gripena.
Povećano signaliziranje od strane NATO-a uključivalo je nedavni test novog sistema naoružanja, Rapid Dragon Paletized Munition Deployment. On je uključivao složeno bacanje obične palete za opskrbu od strane američkih specijalnih snaga sa stražnje strane teretnog plovila C130.
NATO je zabrinut
Paleta sadrži krstareću raketu, koja se lansira dok paleta pada padobranom. Displej je dizajniran da pokaže da Sjedinjene Države mogu lansirati ove moćne sisteme oružja sa stražnje strane običnog teretnog aviona. Test je održan u Norveškoj, nedaleko od ruske granice.
NATO je također postao sve zabrinutiji zbog potencijalne sabotaže norveške naftne i plinske infrastrukture. Sada je ruska energija podvrgnuta sankcijama, norveški prirodni gas čini više od 20% evropskih snabdijevanja, prema nekim analizama.
“Od sabotaže u Baltičkom moru,” rekao je Stoltenberg, “udvostručili smo naše prisustvo. S brodovima, s podmornicama, s pomorskim patrolnim avionima u Baltičkom i Sjevernom moru, dijelom da nadgledamo, da imamo bolju svijest o situaciji, ali i da poslati poruku odvraćanja i spremnosti da se zaštiti ova kritična infrastruktura”. Šef NATO-a je mislio na eksplozije na gasovodu Sjeverni tok u septembru. Tu se radilo o sabotaži, prema švedskim tužiocima, nakon što su na lokacijama otkriveni dokazi o eksplozivu.
Visoki obavještajni zvaničnik je, međutim, rekao da je nedavna norveška revizija sigurnosti njene infrastrukture zaključila da nije bilo većih pokušaja napada i da je "naftna infrastruktura sada dobro osigurana".
