Kina i Rusija su u završnoj su fazi izgradnje prvog plinovoda kojim će plin iz Sibira stizati do Šangaja.
Moć Sibira — kako se zove dio plinovoda koji se nalazi u Rusiji — počeo je isporučivati prirodni plin sjevernoj Kini u decembru 2019. godine. U Kini naftovod prolazi istočnom stranom zemlje, pokraj glavnog grada Pekinga pa sve do Šangaja. Srednja faza započela je s radom u decembru 2020. godine, a posljednjim, južnim dijelom plinovoda isporuka plina trebala bi početi 2025. godine, tvrde kineski državni mediji.
Državne energetske kompanije, ruski Gazprom i China National Petroleum Corp., grade taj plinovod oko osam godina. On dolazi u trenutku kada je Moskva suočena s prijetnjom gubitka tržišta prirodnog plina u Evropskoj uniji, koja namjerava smanjiti uvoz ruskog plina za dvije trećine zbog rata u Ukrajini. Kina je tražila diverzifikaciju svojih izvora energije, a Peking je odbio osuditi rusku invaziju na Ukrajinu krajem februara.
Obim kinesko-ruskog plinovoda pokazuje da je to samo jedna od mnogih energetskih opcija za Peking, piše američki CNBC. Iako je Rusija navodno uložila 55 milijardi dolara u ovaj projekt, izvoz prirodnog plina kroz plinovod Moć Sibira od decembra 2019. iznosio je samo 3,81 milijardu dolara, prema podacima kineske carine. Tempo kineskih kupnji plina ubrzao se u prvoj polovici ove godine i gotovo je utrostručen u odnosu na prošlu godinu - na 3,81 milijardu dolara. Istodobno je kineski uvoz plina iz Turkmenistana bio daleko veći - iznosio je 4,52 milijarde dolara, što je 52 posto više nego prije godinu dana.
Prirodni plin čini manji dio kineskog uvoza energije, koji se velikom većinom odnosi na sirovu naftu. Prema obimu, Gazpromov izvoz plina u Kinu putem plinovoda porastao je za 63,4 posto - na 7,5 milijardi kubnih metara tokom prve polovine ove godine, navodi ruska novinska agencija Interfax. Izvorni ugovor je ciljao na 38 milijardi kubnih metara godišnje isporuke u nadolazećim decenijama.
U izvještaju Interfaxa stoji da je Gazpromov ukupni izvoz u zemlje koje nisu bile dio Sovjetskog Saveza pao za 31 posto na 68,9 milijardi kubnih metara u prvih šest mjeseci ove godine.
Početkom februara Kina i Rusija proširile su svoj godišnji ugovor o kupnji plina za 10 milijardi kubnih metara. Nisu precizirale kada će se to dogoditi, ali su rekle da je to ''dugoročni ugovor''. Reuters je procijenio dodatnu prodaju u vrijednosti od 37,5 milijardi dolara tokom 25 godina.
Dvije su zemlje razgovarale i o izgradnji dodatnih plinovoda, uključujući onaj koji bi trebao ići iz Sibira kroz Mongoliju. Financial Times je ovog mjeseca izvijestio da Mongolija očekuje početak izgradnje novog plinovoda, poznatog kao Moć Sibira 2 u roku od dvije godine.
I Kina i Rusija također surađuju na razvoju nuklearne energije. U maju 2021. kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su virtualni sastanak o gradnji dviju nuklearnih elektrana u Kini.
Velik dio energije Kina još uvijek dobiva iz uglja, većinu kojeg sama proizvodi za svoje potrebe. No posljednjih mjeseci Kina kupuje više ruskog ugljena, koji se prodaje s popustom, zbog sankcija drugih zemalja.
