Izrael je pokrenuo ono što je opisao kao "precizne i ciljane" zračne napade na Iran u znak odmazde za baražne raketne napade Teherana na Izrael ranije ovog mjeseca.
To je posljednja u nizu razmjena između Izraela i Irana koje su mjesecima izazivale strahove od sveopćeg regionalnog rata.
Međutim, dok Iran kaže da su u napadima na vojne objekte poginula dva vojnika, prvi pokazatelji nagovještavaju da su napadi bili ograničeniji nego što se očekivalo, prenosi BBC.
Evo što znamo:
Kako su se odvijali napadi?
Nedugo nakon dva sata po lokalnom vremenu, iranski mediji izvijestili su o eksplozijama u i oko glavnog grada Teherana.
Video postavljen na društvenim mrežama prikazuje projektile na nebu iznad grada, dok su stanovnici nekih područja objavili da su čuli glasnu grmljavinu.
Oko 2.30, Izraelske odbrambene snage (IDF) potvrdile su da izvode "precizne" udare na vojne ciljeve u Iranu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ministar odbrane Yoav Gallant pratili su operaciju iz komandnog i kontrolnog centra IDF-a (izraelska vojska) u Tel Avivu.
Nešto poslije šest sati, IDF je rekao da su udari završeni.
Bijela kuća opisala je napade kao "vježbu samoodbrane". Visoki zvaničnikk administracije rekao je da su Sjedinjene Američke Države radile s Izraelom na poticanju "ciljanog i proporcionalnog" odgovora.
Koje su bile razmjere napada?
Razmjere napada - i prouzročena šteta - ostaju nejasni u ovoj fazi.
IDF je rekao da je pogodio oko 20 ciljeva, uključujući pogone za proizvodnju projektila, projektile zemlja-zrak i druga vojna mjesta.
Iranska vojska potvrdila je da su dva vojnika poginula "dok su se borili s projektilima".
Iranske vlasti su rekle da su ciljane lokacije u provincijama Teheran, Khuzestan i Ilam.
Protuzračna odbrana Irana rekla je da je "uspješno presrela" napade, ali da su "neka područja pretrpjela ograničenu štetu".
BBC je identificirao štetu u bazi Ministarstva odbrane istočno od Teherana i u bazi protuzračne odbrane na jugu.
Visoki zvaničnik američke administracije rekao je da napadi nisu uključivali iransku naftnu infrastrukturu ili nuklearna postrojenja, ciljeve za koje je predsjednik SAD Joe Biden pozvao Izrael da ih ne napada.
Sirijski državni mediji također su objavili vijesti o napadima na vojne lokacije u centralnoj i južnoj Siriji, iako Izrael nije potvrdio napad na zemlju.
Zašto je Izrael napao Iran?
Iran je glavni saveznik niza grupa širom Bliskog istoka - koje se često opisuju kao proxy grupe - koje su neprijateljski raspoložene prema Izraelu, uključujući Hamas i Hezbollah, s kojima je Izrael trenutno u ratu.
U aprilu je Iran pokrenuo svoj prvi direktni napad na Izrael, s oko 300 projektila i bespilotnih letjelica, u znak odmazde za izraelski zračni napad na kompleks iranske ambasade u Siriji u kojem je ubijeno nekoliko najviših komandanata iranske Revolucionarne garde (IRGC).
Izrael je odgovorio "ograničenim" udarom na sistem proturaketne odbrane u iranskoj regiji Isfahan.
Zatim je u julu Izrael ubio glavnog komandanta Hezbollaha u zračnom napadu na Bejrut.
Sljedeći dan, politički vođa Hamasa Ismail Haniyeh ubijen je u eksploziji u Teheranu. Iran je okrivio Izrael, ali Izrael nije komentirao.
Krajem septembra Izrael je ubio vođu Hezbollaha Hassana Nasrallaha u Bejrutu i brigadnog generala Abbasa Nilforoushana, visokog iranskog zvaničnika.
Iran je 1. oktoberalansirao 200 balističkih projektila na Izrael, što je, kako je rekao, bio odgovor na smrt Haniyeha, Nasrallaha i Nilforoushana.
Što će se dalje dešavati?
Prvi znakovi pokazuju da ovaj napad nije bio tako ozbiljan kao što su se neki bojali.
Američki list Axios objavio je da je Izrael prije napada Iranu poslao poruku u kojoj je otkrio određene detalje o napadu i upozorio Teheran da ne odgovara.
To bi mogao biti znak da Izrael ne želi dalje eskalirati situaciju - barem za sada.
“Fokusrirani smo na naše ratne ciljeve u Pojasu Gaze i Libanu. Iran je taj koji nastavlja gurati širu regionalnu eskalaciju", stoji u saopćenju IDF-a.
Visoki američki zvaničnik rekao je da bi "ovo trebao biti kraj ove direktne razmjene vatre između Izraela i Irana".
Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da ima "pravo i obavezu braniti se" i opisalo napad kao kršenje međunarodnog prava.
No također je rečeno da Teheran prepoznaje svoje "odgovornosti prema regionalnom miru i sigurnosti".
Kako je svijet reagirao?
Portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD Sean Savett rekao je da je odgovor Izraela "izbjegao naseljena područja i fokusirao se isključivo na vojne ciljeve, za razliku od iranskog napada na Izrael koji je ciljao najnaseljeniji izraelski grad".
Ali cilj Washingtona je, dodao je, "ubrzati diplomatiju i deeskalirati napetosti u regiji Bliskog istoka".
Britanski premijer Sir Keir Starmer rekao je da Izrael ima pravo braniti se, ali je pozvao sve strane da "pokažu suzdržanost" i pozvao Iran da ne odgovara.
Saudijska Arabija osudila je napad i upozorila na bilo kakvu akciju koja "prijeti sigurnosti i stabilnosti" regije.
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je tu zabrinutost rekavši da je "ozbiljno zabrinuto" zbog napada.
Hamas ih je opisao kao "flagrantno kršenje iranskog suvereniteta i eskalaciju koja cilja na sigurnost regije i sigurnost njenih naroda".
