Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima prema 112 dolara budući da je među trgovcima prevladao strah od recesije i slabije potražnje, nadjačavši bojazni od nedostatka snabdijevanja, raspirene štrajkom u Norveškoj.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,33 dolara nego u vrijeme jučerašnjeg zatvaranja i iznosila je 112,17 dolara.
Na američkom se pak tržištu barelom trgovalo po 30 centi višoj cijeni, od 108,73 dolara, prenosi HRT.
"Cijene nafte još su zarobljene u silaznoj putanji budući da se pozornost tržišta skrenula s inflacije na očajno stanje u provredi", zaključuje Stephen Innes iz SPI Asset Managementa.
Zabrinutost za snabdijevanje očitovala se pak u kratkotrajnom rastu cijena, za više od tri dolara na američkom tržištu i za više od jednog dolara u Londonu, zbog mogućih poremećaja u proizvodnji u Norveškoj nakon što su radnici na platformama stupili u štrajk.
"Očekuje se da će proizvodnja nafte i plina zbog štrajka biti smanjena za 89.000 barela ekvivalenta nafte dnevno (boepd), uključujući 27.500 boepd plina", saopćio je norveški proizvođač Equinor.
Podršku cijenama pružila je i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, podizanjem cijena sirove nafte za azijske kupce u avgustu blizu rekordnih razina zbog ograničene ponude i velike potražnje.
Ruski zvaničnik Dmitrij Medvedev je upozorio da bi navodni prijedlog Japana da se cijena ruske nafte svede na polovinu sadašnje razine rezultirala znatno manjom količinom nafte na tržištu pa bi mogao podići cijene barela i iznad 300 do 400 dolara.
Čelnici vodećih ekonomija svijeta u grupi G7 složili su se prošle sedmice da će razmotriti mogućnost privremenog ograničenja uvoznih cijena ruskih fosilnih goriva, uključujući naftu, kako bi Moskvi ograničili resurse za finansiranje "specijalne vojne operacije" u Ukrajini.
