Ministri unutrašnjih poslova EU-a sa zabrinutošću prate utjecaj krize na Bliskom istoku na sigurnosnu situaciju u njihovim zemljama. Njemačka i Austrija pojačale su zaštitu jevrejskih institucija. Nancy Faeser i njezin austrijski kolega Gerhard Karner rekli su u zajedničkom nastupu pred novinarima da Njemačka i Austrija imaju posebnu odgovornost zbog svoje mračne historije.
"Mi i sigurnosna tijela smo spremni na sve moguće situacije. Zato smo pojačali zaštitu. Tako će biti sljedećih nekoliko sedmica i mjeseci", rekla je ministrica unutrašnjih poslova odgovarajući na upit DW-a.
Zbog krize na Bliskom istoku raste opasnost od terorizma
Ne raste samo rizik od antisemitskih napada, nego i opći rizik od terorizma, zaključeno je na sastanku u Luksemburgu. U Bruxellesu je jedan odbijeni tražitelj azila iz Tunisa ustrijelio dvojicu švedskih nogometnih navijača i ranio još jednog. Odgovornost za napad preuzela je teroristička skupina "Islamska država".
U Francuskoj je jadan Čečen s islamističkom pozadinom nožem u jednoj školi ubio jednu osobu. Belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinde objasnila je svojim kolegama da je briselski počinitelj dvanaest godina bio u EU-u, da je počinio kazneno djelo, služio zatvorsku kaznu u Švedskoj i četiri puta tražio azil u različitim zemljama. Sve prijave su odbijene. Posljednji u Belgiji 2019. Nije deportiran, nego se skrivao u Belgiji.
Zahtjev za više deportacija iz EU-a
Ovaj slučaj, u to su uvjereni ministri EU-a, pokazuje da trenutni sistem vraćanja i deportacija ne funkcionira. Osim toga, potrebno je poboljšati razmjenu podataka unutar EU-a, ali komunikacija između policije i institucija koje obrađuju zahtjeve za azilom u nekom državama poput Belgije, još uvijek nije na potrebnoj razini.
Zahtjevi za više deportacija nisu novost.
„Ove će se godine broj stvarno provedenih deportacija u EU-u povećati za oko četvrtinu", rekla je povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson. Međutim, apsolutne brojke ostaju relativno niske. U Njemačkoj je registrirano oko 50.000 ljudi koji moraju napustiti zemlju jer ne posjeduju niti minimalne uvjete za toleriranje njihovog boravka u Njemačkoj. U prvoj polovici 2023. je deportirano oko 7.800 osoba. Diplomati EU-a pritom ističu kako teroristi i moguće prijetnje ne dolaze samo od onih koje treba protjerati, ali da isto tako nisu svi oni koji su bili prisiljeni napustiti EU osumnjičeni za terorizam niti su imali antisemitske stavove.
Deportacije često ne uspijevaju zbog nespremnosti zemalja podrijetla da prime svoje državljane natrag. Europska komisija želi ovdje u budućnosti u prvi plan postaviti zakon o vizama. Ako neka država odbije prihvatiti deportirane osobe, EU bi mogao ponovno uvesti obvezu viza za preostale građane ili postrožiti pravila o vizama. „Ovakav pristup je već doveo do viših stopa povrata u Irak, Pakistan i Bangladeš", rekla je povjerenica Johansson.
Novi pakt EU-a o azilu
S obzirom na činjenicu da se mnogi migranti kreću ilegalno unutar šengenskog područja u EU, mnoge zemlje, uključujući Njemačku, Austriju, Mađarsku, Italiju i Francusku, ali i Sloveniju ponovno su uvele granične kontrole na unutarnjim EU granicama. „Ovo je upereno protiv kriminala krijumčarenja ljudima", kaže njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.
No granične kontrole su također korisne u potrazi za osumnjičenima za terorizam, poručuju iz drugih članica EU-a. Međutim, sistemske i stalne granične kontrole zapravo su u suprotnosti s osnovnim pravilima šengena s maksimalnom slobodom kretanja. Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner to ovako opisuje:
"Šengen nije mrtav, ali je pokvaren." To bi se moglo popraviti novim sistemom azila i boljom zaštitom vanjskih granica Evropske unije.
Dakle, više bi migranata moralo biti odbijeno na vanjskim granicama. To bi trebao postići novi pakt EU-a o azilu, koji bi trebao biti ispregovaran s EU-parlamentom do kraja godine, a potom i implementiran za dvije godine. Do tada, po riječima ministrice unutrašnjih poslova Nancy Faeser, vanredne granične kontrole unutar Schengena moraju i dalje biti na snazi "na privremenoj osnovi".
"Ovo ne radimo kako bismo gnjavili putnike, nego kako bismo uhvatili krijumčare", dodao je austrijski ministar unutarnjih poslova Karner.