Predijabetes je metabolički poremećaj u kojem razina glukoze u krvi natašte iznosi između 5,6 i 6,9 mmol/L, što ne ispunjava kriterije za dijagnozu dijabetesa tipa 2, ali ukazuje na povećani rizik. Ako ovo stanje potraje, osobe su u znatno većem riziku za razvoj dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i drugih zdravstvenih komplikacija.
Kako si pomoći?
Poznato je da dijabetes ne boli pa ćemo simptome poput umora olako ignorirati, stoga je vrlo važno odlaziti na redovite kontrolne preglede koji će pomoći na vrijeme otkriti i zaštititi naš zdravstveni status. Uz taj korak i promjenom životnih navika stanje predijabetesa može kvalitetno držati pod kontrolom.
Šta jesti?
Nekoliko je važnih koraka koje je dobro uvesti u svoju rutinu.
Birajte kvalitetne ugljikohidrate - to su cjelovite i minimalno prerađene namirnice koje su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima. U njih ubrajamo voće poput onog bobičastog, škrobno povrće kao što su batat i bundeva, mahunarke poput graha ili leće te cjelovite žitarice poput heljde, zobi i drugo.
Ograničite rafinirane šećere - obavezno ograničite unos visoko prerađenih ili rafiniranih ugljikohidrata koji su plodno tlo za visoke šećere. U tu skupinu namirnica ubrajamo bijeli hljeb, zaslađena pića (gazirana, sokovi) te razne slatkiše i grickalice poput bombona i čipsa.
Dodajte zasitna vlakna - izuzetno su važna u prehrani jer usporavaju apsorpciju šećera, odnosno naglih skokova, a osim toga sudjeluju i u zdravlju crijeva. Najbolji prehrambeni izvori vlakana su cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, voće, sjemenke i orašasti plodovi.
Ispunite tanjir neškrobnim povrćem - to je ono povrće koje u 100 grama sadrži do pet grama ugljikohidrata i smatra se odličnim za predijabetes. Hranjivo je i prepuno vlakana, vitamina i minerala. Stoga, neka ova skupina namirnica bude uvijek prisutna u vašim obrocima. Tu ubrajamo zelenu salatu, brokulu, karfiol, šparoge, krastavce i ostalo povrće. Povrće poput mrkve i cvekle ima nešto više ugljikohidrata, međutim, ima i odličan nutritivni profil važan za cjelokupno zdravlje stoga, nećete pogriješiti ako i ove namirnice što češće uključite u prehranu.
Dodajte proteine - oni su građevni elementi kostiju, mišića i kože. Uobičajeno se preporučuje unos 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase na dan, što bi značilo da osoba od 80 kilograma ne treba pojesti više od 64 grama proteina dnevno. Osim što osiguravaju energiju, namirnice bogate proteinima pružaju hranjive tvari poput vitamina B, željeza i magnezija. Visokokvalitetne proteine možete pronaći u životinjskim namirnicama poput bjelanjka, mesu peradi, ribe i u mliječnim proizvodima. U namirnicama biljnog podrijetla proteine možemo naći u povrću, voću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama.
Budući da se proteini probavljaju sporije od ugljikohidrata, oni kao i vlakna mogu doprinijeti dužem osjećaju sitosti stoga su itekako poželjni u prehrani kod predijabetesa.
Birajte zdrave masnoće - važni su dio prehrane jer osim što tijelu daju energiju, pomažu apsorbirati vitamine. Svakako, preporučuje se odabir zdravih masnoća koje sadrže malo zasićenih masti i bogate su onim zdravim mononezasićenim i polinezasićenim mastima. Te namirnice mogu biti avokado, orašasti plodovi, sjemenke i riba bogata omega-3 masnim kiselinama.
Mediteranska prehrana
Sve nabrojeno sadrži mediteranska prehrana koja s razlogom i dalje zauzima prvo mjesto kod zdravstvenih globalnih autoriteta.
