Završeni su izbori za Evropski parlament.
Očekivano, kako su prethodno ankete, analize, stručnjaci… upozoravali, nacionalističke stranke ostvarile su najbolje rezultate pod evropskim okriljem.
Evropska narodna stranka (EPP), koja okuplja stranke desnog centra, socijaldemokrati i liberali zadržali su većinu i u novom sazivu Evropskog parlamenta.
Stranke radikalne desnice okupljene u zastupničkom klubu Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) imat će više zastupnika nego u prethodnom sazivu.
U komšiluku, to jeste Hrvatskoj, HDZ je odnio najviše mandata (6), a prethodno je prevagnuo i na parlamentarnim izborima u ovoj zemlji.
"Rezultati su otprilike ono što se i očekivalo, na evropskom i na nivou Hrvatske", kazao je politički analitičar Davor Gjenero za Raport.
"Kad govorimo o Evropskom parlamentu, onda je silno važno istaći da su ove tri centrističke stranke, Evropska narodna stranka, socijalisti i demokrati, dakle liberalna skupina uspjeli zadržati apsolutnu većinu u Parlamentu", rekao je Gjenero.
Dodaje da su liberali su znatno oslabjeli, kao i Zeleni, ali da je sve skupa ostalo održivo.
Mišljenja je da rast krajnje desnice nije takav da bi ugržavao donošenje političkih odluka na nivou EU.
Politički analitičar Adnan Huskić cijeni da su izbori u skladu s predviđanjima koja smo vidjeli.
"S tim jednako tako prema onome što smo znali već odranije, ovo ne narušava i ne može ugroziti zajednicu solidne većine trenutnih stranaka koje pripadaju umjerenom dijelu političkog centra. Dakle, imate stranke blage ili centra desno ili centar lijevo okupljene u dvije velike grupacije, imate liberale i Zelene i tu bi otprilike bili obrisi većine od četiri stotine i nešto poslanika u Parlamentu od 720. Ne mijenja se ta vrsta većine koja će u najvećoj mjeri diktirati procese, s tim da, naravno, jačanje stranaka koje se uglavnom guraju u taj radikalno desni dio, a koje imaju vrlo mješovite, vrlo heterogene politike i platforme na kojima funkcioniraju do tačke da imate stranke koje su, i to je ono što njih drži skupa, po pitanju društvenih tema vrlo tradicionalne i konzervativne", kaže Huskić za Raport.
Dodaje da, ako pogledate ekonomske politike, posebno, primjera radi, Meloni, to je jedna od dvije velike grupacije, vidjet ćete da se radi o politikama koje bi se mogle potisati kao populistička ljevica.
"Stvari nisu jednodimenzionalne da bi se reklo ovo je rat desnice, ovo je nešto drugo, ovdje se radi zaista o politikama koje afirmiraju različite pozicije koje bi se dale pripisati drugom dijelu političkog spektra ako automatski samo tako razmišljamo. Ono što definitvino jeste vidljivo, a to kad pogledate posebno pojedine države u kojima su izbori održani, jeste snažan rast stranaka koje predstavljaju u tim državama alternativu vlasti zajedno s izuzetkom Italije", govori Huskić.
Dodaje da u Italiji imamo potvrdu potpuno političke dominacije Meloni i njene stranke na način da je mnogo glasova radikalne, ako ih tako možemo nazvati, desnice, otišlo upravo njoj i da imate njeku afirmaciju, "rekao bih kao ključne figure unutar samo Evropske unije nekoga o kome ćemo još jako puno slušati na evropskom nivou, posebno zato što se radi o vrlo interesantnoj političkoj figuri".
To će, dodaje, utjecati na izbore u Austriji, gdje očekuje da će najjača upravo biti stranka koja je odnijela prevagu na evropskim izborima.
Le Pen izbacila AfD
"Dakle, Slobodarska stranka pokojnog Jorgea Haidera i imat ćete u Vijeću, to će biti interesantno posmatrati, Nizozemsku, Austriju, stranke s kojima neće biti jednostavno komunicirati, ali koje nemaju objedinjene jasno stavove ni po pitanju budućnosti EU, ni po masi drugih pitanja. Ne radi se o homogenoj radikalnoj desnici koja sada jača, tu imate zaista veliki broj, čaki i kad pogledate koje dvije grupacije te stranke listom pripadaju, u maju se desilo upravo to da je stranka Le Pen inicirala izbacivanje AfD-a nakon onih stavova jednog od ključnih ljudi AfD-a u vezi s SS trupama u Drugom svjetskom ratu i kako oni možda i nisu bili baš i kriminalci, upravo je stranka Le Pen bila ta koja je inicirala izbacivanje AfD-a", rekao je Huskić za Raport.
Na pitanje Raporta kako će rezultati izbora utjecati na Hrvatsku, Gjenero odgovara da je za ovu zemlju jako važno to što je 12 mandata koji se dijele u Hrvatskoj ostalo izvan prostora desno radikalnog.
"Evropska narodna stranka, preko HDZ-a, dominira polovinim mandata. Socijaldemokrati su iznenađujuće dobro prošli s obzirom na njihov rejting u javnosti, a to je samo zbog izrazito niskog odziva na izbore za EU. Hrvatska, ponovo, nakon pet godina ima zastupnika među evropskim Zelenim, što je važno, i dalje ima zastupnika u grupi konzervativaca i reformista, što je nešto desnija skupina koja još ne spada u tu krajnju desnicu", govori nam Gjenero.
Objašnjava konkretno šta to znači i ističe da je to važno jer ovog puta iz Hrvatske nema zastupnika koji će biti na margini Evropskog parlamenta, dakle, neuključen u evropske parlamentarne frakcije ili će pripadati onom klubu koji zovu klubom prijatelja Vladimira Putina.
"Dakle, Hrvatska se neće naći u tom nezgodnom društvu, a to je izrazitoo važno za status Hrvatske unutar EU i izrazito je važno da praktički kompletna politička zastupljenost Hrvatske ostaje u okvirima pristojnoga", kaže Gjenero za Raport.
S druge strane, što se Hrvatske tiče, Huskić smatra da je imala interesantno, užasano nisku izlaznost na izborima te da je teško u ovom momentu kriviti građane Hrvatske, s obzirom na opterećenost izbornim procesima.
"Govorimo stalno o 2024. kao superizbornoj godini, u Hravatskoj je to zaista naglašeno tako. Mislim da se radi prvenstveno o tome da je teško bile uopće birače animirati da ozbiljno pristupe ovoj stvari. Bila je jako niska izlaznost i to je možda prva stvar koja određuje dalji kurs. Ko je imao disciplinarije biračko tijelo, taj je odnio prevagu, u ovom slučaju to je nesporno HDZ", kaže Huskić.
Dodaje da je u pitanju nešto što je rezultat, prije svega, biračke apstinencije.
"S druge strane, ne možemo negirati činjenicu da je HDZ također na parlamentarnim izborima ostao dominanta stranka, zajedno s Domovinskim pokretom čini vlast, evidentno se radi o ponavljanju rezultata", priča nam Huskić.
Važno je pitanje i kakve će reperkusije rezultati izbora u EU, naročito u Hrvatskoj imati na BiH.
BiH se mora izboriti za status
"BiH se sama mora izboriti za status u EU, koji, prije svega, ovisi o ponašanju bh. političkih klasa, a daleko manje od ponašanja evropske političke klase. Bojim se da je puno neugodnija poruka ona od 8. juna iz Beograda kad su predstavnici manjeg entiteta u BiH sudjelovali u širenju poruke kako ne priznaju načela na kojem je izgrađen mirovni poredak, kako ne pristaju na to da u Evropi vrijedi načelo Država je nacija, kako smatraju da poput Putinove ideologije, srpska nacija ima legitimno pravo širiti se preko svojih državnih granica upravo na način na koji se Putinov režim širi preko granica Rusije na štetu susjedne suverene države Ukrajine", govori nam Gjenero.
Ističe da je Svesrpski sabor slao poruku razbijanja temeljnih zajedničkih evropskih načela integracije i mirovnog poretka.
"Već smo vidjeli poteze ministara u Vijeću ministara BiH iz Dodikove sljedbe koji namjerno izazivaju sukobe s državama članicama Evropske unije i to upravo onima koje su bile zagovornice otvaranju pretpristupnih pregovora s BiH. To je puno važnije problem za BiH nego koliki će, iako zanemariv, biti utjecaj ovih kvazisuverenističkih desnoradikalnih, desnopopulističkih političkih opcija u Evropskom parlamentu", zaključuje Davor Gjenero za Raport.
Huskić se ne slaže s Gjenerom.
"Sveukupan rezultat Sabora koji se desio protekli vikend uglavnom se tiče BiH, tu imate vrlo malo pomena bilo čega drugog, Rekao bih da se više proforme pominje tu i Crna Gora, Kosovo, uključujući srpski narod tamo, ali zaista je akcent bačen na BiH. I ako posmatrate sve dosadašnje načine na koje Aleksandar Vučić (predsjednik Srbije, op. a) djeluje, za šta mislim da je kontinuitet politike jednog radikalnog desničara i nacionaliste iz vremena kad je bio ministar informiranja u Vladi Srbija za vrijeme Slobodana Miloševića, tu nemate puno drukčijeg gledanja osim što je umotano u dvadestprvovjekovnu oblandu i malo cyber karaktera je dodato tome", govori Huskić
Sve što vidimo, kaže, klasične su matrice koje su se viđale i u Deklaraciji Srpske akademije nauka i umjetnosti te da je to priča o stvaranju kulturnog prostora i objedinjavanju, zajednička historija, jedinstvo i homogenizacija koja ne može a da ne prozvede politički problem u BiH.
"Znači, ako se bude provodila na ovaj način, imajući u vidu kako to do sada Aleksandar Vučić radi, to vam mogu odgovorno tvrditi, ono što on čini u poređenju sa svim prethodnim vladama značajnije je u smislu upravo vezivanja, objedinjavanja Republike Srbije i RS, onda ne obećava ništa dobro u narednom periodu", ističe Huskić.
Šta to znače rezultati izbora u EU za nas?
"Rekao bih, ništa pretjerano. Nas svakako mnogo više treba da interesira na koji način će Domovinski pokret pokušati utjecati na konkretne politike Hrvatske prema BiH i ono što će se dešavati unutar same koalicije u Hrvatskoj. Za evropski nivo imate šta imate. Hrvatska je doprinijela koliko može brojčano, ona jeste ojačala dijelom taj desni centar EPP-a i siguran sam da Plenković, koji evidentno fondira eventualno pozicije na evropskom nivou, ovo drži uspjehom jer je mala Hrvatska doprinijela jačanju desnog centra, tako da ne sumnjam da ćemo, barem što se tiče njegove ambicije, a pretpostavljam da ona negdje leži unutar EU, sasvim sigurno vidjeti neke zahtjeve po pitanju toga, ko zna možda čak i odlazak Plenkovića s hrvatske političke scene upravo tamo. Ali o tom - potom", zaključuje Huskić za Raport.
