Izvori iz visokog kruga dužnosnika MORH-a potvrdili su HRT-u da je zaista pronađena bomba na sovjetskoj letjelici koja je u četvrtak pala u Zagrebu. Doznaje se da je bomba bila težine do 120 kilograma te je eksplodirala ispod zemlje, jer je dron pao na meko tlo. Da je udarila u asfalt ili beton, poručili su dužnosnici, eksplozija bi bila daleko pogubnija.
No, sigurnosni analitičar Robert Barić svrstao se u red skeptika. Naime, teoriju MORH-ovih dužnosnika ranije nisu podržali penzionisani pilot Ivan Selak i bivši pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić.
"Prvo, može li se aviobomba od 120 kg staviti u unutarnji prostor za elektroniku? To su dvije kamere, jedna panoramska, jedna za prednje snimanje i eventualno oprema, ako je i tu bila. To je ipak 120 kg eksploziva. Vidjet ćemo, u teoriji je moguće i to, ali nisam baš siguran. Da je to eksplodiralo, sumnjam da bismo imali bilo kakve ostatke bilo čega. Po meni se radi o eksploziji sistema za samouništenje opreme i skupljenih podataka i eventualno piropatrona kojim se izbacuju kamere prije nego se letjelica spusti", rekao je Barić za HRT.
Poruka Moskve Zapadu
Istaknuo je da je Moskva htjela poslati poruku Zapadu granatirajući vojnu bazu udaljenu 20 kilometara od ukrajinsko-poljske granice. U napadu je poginulo najmanje 35 osoba, a više od 130 ih je ranjeno.
"Raketirana baza uz granicu s Poljskom nema neko veće vojno značenje. Prema navodima New York Timesa i ukrajinskoj strani služi kao logističko središte i mjesto za uvježbavanje stranih dobrovoljaca, ali njezina lokacija uz samu poljsku granicu i broj projektila nema vojno opravdanje za napad takvog mekog cilja. To pokazuje da se zapravo time šalje poruka iz Moskve - pazite šta radite! Jer Moskva je zabrinuta, ona pokušava zaustaviti logistički smjer koji ide od Lavova dalje u Ukrajinu iz Poljske, kojim dolazi puno vojne opreme", smatra Barić.
Smatra da Ukrajinci neće dobiti zonu zabrane letenja iznad svoje države, jer nisu članica NATO-a, a osim toga "to bi bila izravna mogućnost vojnog sukoba s Rusijom koja bi mogla eskalirati i Ukrajinci to znaju." Ipak, pokušavaju na sve načine odvratiti Ruse od Kijeva.
"Od 8. do 10. marta bila je kratka pauza i onda su 11. marta obnovljeni barem djelomični napadi. Kod Kijeva je situacija sljedeća. Ono što je trebao biti glavni prodor sa sjeverozapada, tu su ruski prodori definitivno zaustavljeni kod niza mjesta. Konvoj se disperzirao i pomaže ove snage na sjeveroistoku koje rade glavni napor, ali problem je taj da, dok se Sumi i Černihiv gore na sjeveru ne zauzmu, ti gradovi još nisu opkoljeni, iako smo sada već u 18. danu rata. To su ključni komunikacijski smjerovi i bez njih ne može biti uspostavljena opskrba dalje prema Kijevu. Također nije napravljen obruč, čak i sad nakon pregrupiranja. Napravljena su u zadnja dva dana neka manja napredovanja sa sjeveroistoka, ali još uvijek nedovoljno da se Kijev zaokruži", objašnjava stručnjak.
Rusi ne mogu do cjelovite pobjede
Drži da Rusi sa postojećim jedinicama ne mogu doći do cjelovite pobjede u Ukrajini. "Ključna je pretpostavka da je to prvobitno trebalo biti niz upada do rijeke Dnjepar, duže vremensko razdoblje i uništavanje samo ukrajinske vojne sposobnosti. No, Putin je napravio krivu stratešku procjenu: 'Možemo dekapitacijom i brzim zauzimanjem Kijeva (48-72 sata) srušiti volju za otporom.' Kada to nije uspjelo, rečeno je: 'Idemo na opću invaziju istočnog djela Ukrajine a dalje ćemo vidjeti…' Jednostavno sistem logistike, veza, komunikacija, kada imate takve promjene u roku manjem od dvije sedmice, nastaje haos, što se zapravo sada i događa. Kod Donbasa je cijelo vrijeme tišina. Ideja je očito da se ide do Dnjepra i Harkova i da se to odsiječe. Ima li Rusija sada za to snage, to je pitanje", ustvrdio je Barić.
Kako je bio skeptičan oko bombe na sovjetskoj letjelici, tako je skeptičan i oko tvrdnji obiju sukobljenih strana da su postignuti određeni pomaci u pregovorima.
"Putin je predaleko otišao, odlučio je eskalirati. Njemu treba velika pobjeda. Najbolje bi bilo da to bude osvajanje Kijeva i dekapitacija političkog vrha, za okruživanje na istoku više nema snaga. Treba mu velika pobjeda i radi domaće političke scene i da bi Ukrajince natjerao na pregovore. Ruska strana je već tiho naznačila da odustaje od maksimalističkih zahtjeva. Ono što mislim da je sada cilj jest da Ukrajina prizna aneksiju Krima i narodnu republiku i uhvati neku vrstu neutralnosti", zaključio je Barić.
