Vladimir Putin je stjeran u kut i spreman je upotrijebiti nuklearno oružje ako njegov rat ne uspije, tvrdi vojni historičar.
Sir Antony Beevor kaže kako ruski predsjednik vjeruje da je 'napredak' NATO-a na granicama njegove zemlje ekvivalent nacistima koji su se kretali Evropom prije 80 godina.
A nastojanje da se Finska i Švedska pridruže savezu posljednjih dana usred despotove katastrofalne invazije na Ukrajinu malo će ublažiti njegove pogrešne sumnje.
Sir Antony, koji je objavio nekoliko knjiga o Drugom svjetskom ratu, rekao je kako Putin iskreno misli da se Crvena armija borila protiv Wehrmachta Adolfa Hitlera "jednom rukom", dok su zapadni saveznici htjeli "zabiti nož u leđa Sovjetskom Savezu".
Trenutna invazija Moskve, koju naziva "specijalnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i zaštitu od fašista, potresla je evropsku sigurnost. Kijev i njegovi zapadni saveznici kažu da je tvrdnja o fašizmu neutemeljen izgovor za ničim izazvan agresijski rat.
Pišući za Daily Mail, Sir Antony je rekao: "U konačnici, zarobio je sebe u prošlost koju ne uspijeva razumjeti. On odbija priznati da su to postigle njegove vlastite agresivne radnje. Dakle, u kombinaciji sa svojim gorkim ogorčenjem što Zapad nikada nije pokazao odgovarajuće 'poštovanje' - taj gangsterski eufemizam za 'strah' - Putin nas želi prestrašiti."
Sir Antony, čija je najnovija knjiga Rusija: Revolucija i građanski rat 1917.-1921. objavljena kasnije ovog mjeseca, rekao je da su Putina "vlastite katastrofalne pogreške stjerale u kut".
On vjeruje da je bivši obavještajni oficir KGB-a spreman upotrijebiti nuklearno oružje ako "njegov vlastiti režim" bude poražen u Ukrajini.
"Ovo je stvorilo daleko veće opasnosti za svijet nego u bilo kojem trenutku od 1945", rekao je.
Jugoistočna regija Donbasa postala je glavno poprište rata u posljednjih mjesec dana. Ukrajinska protuofanziva tamo je u toku u blizini grada Iziuma koji drže Rusi, ali njena vojska je izvijestila da moskovske snage napreduju drugdje.
Nakon žestokog otpora otkako je Rusija započela svoju invaziju 24. februara, ukrajinska vojska je zabilježila niz uspjeha, prvo prisiljavajući ruske zapovjednike da odustanu od napredovanja na glavni grad Kijev, a zatim brzo napredujući na sjeveroistoku prošle sedmice kako bi otjerali neprijatelja iz drugog najvećeg grada Harkova.
Od sredine aprila ruske snage usmjerile su veliki dio svoje vatrene moći na istok za ono što je postalo poznato kao "Bitka za Donbas".
Britanska vojna obavještajna služba dala je u nedjelju osuđujuću procjenu ruske kampanje u regiji.
Računa se da je Rusija izgubila oko trećine kopnenih borbenih snaga raspoređenih u februaru, a njena ofenziva u Donbasu je "značajno kasnila" i da je malo vjerovatno da će brzo napredovati u narednih 30 dana.
Održavanje pritiska na Izium i ruske opskrbne linije otežat će Moskvi da okruži Ukrajince prekaljene u borbi, posebno jedinice na istočnom frontu u Donbasu.
Jedan od ciljeva ruske akcije u Ukrajini bio je spriječiti da se bivša sovjetska republika ikada pridruži NATO-u.
No, u telefonskom razgovoru, finski predsjednik Sauli Niinisto rekao je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se njegova zemlja, koja dijeli 1300 km granice s Rusijom, želi pridružiti Organizaciji Sjevernoatlantskog pakta kako bi ojačala vlastitu sigurnost.
Putin je rekao Niinistu da bi bila pogreška da Helsinki odustane od svoje neutralnosti, rekao je Kremlj, dodajući da bi taj potez mogao naštetiti bilateralnim odnosima.
