Nova naučna studija otkriva zabrinjavajuću vezu između konzumacije ultraprerađene hrane, naročito one koja sadrži umjetne zaslađivače, i povećanog rizika od depresije kod žena.
Prema rezultatima istraživanja objavljenim u časopisu JAMA Network Open, žene koje svakodnevno konzumiraju devet ili više porcija industrijski prerađene hrane imaju čak 50% veći rizik od razvijanja depresije u odnosu na one koje konzumiraju četiri porcije ili manje.
Ultraprerađena hrana obuhvata gotova jela, supe iz kesice, smrznutu pizzu, industrijske mesne proizvode (hrenovke, kobasice), slatkiše, gazirana pića, kekse, kolače i razne proizvode sa umjetnim zaslađivačima.
Istraživači s Harvardskog medicinskog fakulteta i Škole za javno zdravlje upozoravaju da su upravo umjetni zaslađivači glavni krivci za ovu povezanost. ''To je izuzetno važno otkriće jer ukazuje da depresiju ne uzrokuje čitava skupina hrane, već potencijalno jedan specifičan sastojak'' – izjavio je profesor Gunter Kuhnle sa Univerziteta Reading.
Dr. Andrew T. Chan i dr. Daniel K. Podolsky, koji su vodili istraživanje, navode i da osobe koje već pate od depresije mogu dodatno pogoršati svoje stanje ako redovno konzumiraju takvu vrstu hrane.
Veza sa upalom, crijevnim mikrobiomom i drugim bolestima
Industrijski prerađena hrana ranije je dovođena u vezu s hroničnim upalama, a sada se sve više govori o njenom uticaju na mentalno zdravlje. Hronična upala poznata je kao okidač brojnih oboljenja – uključujući pretilost, bolesti srca i rak.
''Postoji i snažna veza između poremećaja crijevnog mikrobioma i raspoloženja. Mikroorganizmi u crijevima učestvuju u stvaranju supstanci koje direktno utiču na mozak'' – dodao je dr. Chan.
Studije su takođe pokazale da osobe koje konzumiraju dijetalna gazirana pića i koriste umjetne zaslađivače u kafi i čaju češće pate od depresije. I ne samo to – ranije istraživanje pokazalo je da unos više od 20% dnevnih kalorija iz ultraprerađene hrane može povećati rizik od kognitivnog pada za 28%.
Nije uzrok ili posljedica – moguće je i jedno i drugo
Neki stručnjaci upozoravaju da nije isključeno da depresija navodi ljude da češće posegnu za brzom i nezdravom hranom, a ne obrnuto. Također, depresija i loša ishrana mogu međusobno pojačavati efekte, stvarajući začarani krug.
Studija je obuhvatila gotovo 32.000 sredovječnih žena koje su bile dio velikog longitudinalnog istraživanja Nurses’ Health Study II. Muškarci nisu bili uključeni, što znači da se rezultati ne mogu direktno prenijeti na cijelu populaciju.
Ipak, stručnjaci se slažu – povezanost je zabrinjavajuća i zahtijeva dodatna istraživanja, naročito kada znamo da depresija nije samo mentalni, već i društveni, kulturni i prehrambeni problem.
