Jučer je na snagu stupio evropski Zakon o obnovi prirode, čiji je cilj obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU do 2030. te narušenih ekosistema do 2050. i to obnavljanjem šuma, ponovnim natapanjem močvara i vraćanjem prirodnog toka rijeka.
Zakon je bio predmet duge i burne rasprave, a zbog straha od teških ograničenja za poljoprivrednike, smatra se kontroverznim. Evropska komisija poručuje kako će države članice same odlučiti koje će se konkretne mjere provoditi na njihovoj teritoriji u sklopu novog zakona.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a ovisno o tome na koje će se mjere fokusirati Vlada Hrvatske, naročito su otvorene oči onima iz doline Neretve u kojoj je pod zaštitom već sedam područja.
Ovaj zakon sasvim će sigurno utjecati na kontriverzni projekt 'Gornji horizonti' u našoj zemlji.
Sredinom godine započeti radovi na izgradnji brane Pošćenje koja će biti dio hidroelektrane (HE) Dabar, jedne od ukupno tri planirane HE u okviru starog projekta Gornji horizonti.
Projekt novih hidroelektrana 'Gornji horizonti' u istočnom dijelu Hercegovine znači preusmjeravanje voda iz sliva Neretve, čime bi dovela do zaslanjenja te rijeke, koja je od ključnog značaja za poljoprivredu od Metkovića do Ploča.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik RS Milorad Dodik svađali su zbog najavljenog projekta, na kojem Dodik insistira i kategorički odbija prihvatiti primjedbe iz Hrvatske.
Dodik je tražio i investitore iz Kine, a dokumenti koji svedoče o bilo kakvim ugovorima nedostupni su javnosti. Brojna uduženja i savjesni građani apelirali su na zaštitu ovog smaragda, ali su njihovi glasovi zagušeni.
S novim zakonom sad ostaje horizont očekivanja.
