Električni automobili još uvijek nisu opcija za mnoge kupce. Istraživanje koje je u Njemačkoj provela banka Targo Bank nedavno je pokazalo da bi većina ljudi radije odabrala automobil s motorom na unutrašnje sagorijevanje nego električni automobil kada sljedeći put budu kupovali automobil.
Postoji nekoliko razloga za to, ali glavni faktor ostaje doseg koji se često smatra premalim. Ali je li to opravdano? Studija Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz (ICCT) o potrebi za većim baterijama za električne automobile sada daje odgovor na to pitanje. Prema autorima studije, prosječni doseg električnih automobila prodanih u Evropi 2022. godine bio je 419 kilometara. Rezultat je da bi samo mali broj vozača imao koristi od većih baterija i dosega.
Za svoje izračune ICCT je simulirao ponašanje tri vrste korisnika u vožnji tokom jedne godine. To uključuje gradskog putnika s pet putovanja od 22 kilometra svake sedmice, ruralnog putnika s pet putovanja od 34 kilometra svake sedmice i vozača na duge relacije koji je putovao 20 kilometara dva puta sedmično i 374 kilometra tri puta.
Svaki od ovih tipova vozača sedam puta godišnje putuje i na duga "rekreativna putovanja" od 750 kilometara. Ta su putovanja simulirana s električnim automobilom koji se temelji na tehničkim podacima VW ID.3 Pro Performance i za koji su pretpostavljene četiri hipotetske veličine baterije: 28, 58, 87 i 116 kilovat sati. Zapravo, ID.3 Pro Performance u realnosti nudi kapacitet baterije od 58 kilovat sati, što mu daje domet od 408 kilometara prema WLTP ciklusu.
Rezultat istraživanja pokazuje da se veće baterije električnih automobila ne bi se trebale isplatiti gradskim i ruralnim putnicima. Sukladno tome, mogli su završiti 98 posto svojih putovanja s baterijom od 28 kilovatsati bez zaustavljanja radi punjenja.
U usporedbi s baterijom od 116 kilovat sati, auto bi doduše trebalo puniti mnogo češće (35 dodatnih zaustavljanja zbog punjenja u godinu dana), no s druge strane, znatno su veći troškovi kupovine i troškovi održavanja električnih automobila s većom baterijom. Primjerice, veća baterija negativno utječe na težinu električnog automobila, što dovodi do veće potrošnje. Ovisno o profilu uporabe, potrošnja se povećava za 13 do 17 posto.
Najveća baterija isplativa je samo vozačima na dugim relacijama, jer mogu uštedjeti puno zaustavljanja zbog punjenja. Baterija od 116 kilovatsati kod ovih putnika bi smanjila broj godišnjih zaustavljanja zbog punjenja za 260 u usporedbi s najmanjom verzijom baterije.
U isto vrijeme, autori studije naglašavaju značajno lošiju CO2 ravnotežu većih baterija. To je rezultat, s jedne strane, većih emisija tokom proizvodnje i, s druge strane, povećanja potrošnje energije. Razlike su najuočljivije kod gradskih putnika koji prave najmanje kilometara. Budući da uglavnom voze na kratke udaljenosti, bateriju je potrebno češće zagrijavati i hladiti. Uz dvostruko veći kapacitet baterije, to znači do 20 posto više emisija.
Kroz rezultate studije ICCT se nada da će pridonijeti objektivnijoj raspravi o temama kapaciteta baterije i potrošnje energije. U tom kontekstu preporučuje veću transparentnost: potrebno je bilježiti stvarnu potrošnju energije električnih automobila i anonimno je prenijeti nadležnim tijelima. Prema ICCT-u, stvarna potrošnja električnih automobila mogla bi biti i do 44 posto veća od službenih testnih vrijednosti. Samo putem stvarnih podataka o potrošnji kupci mogu dobiti ideju koja veličina baterije odgovara njihovim potrebama.
