prvostepena

Sud BiH jučer otpremio presudu Miloradu Dodiku. Ima rok od 15 dana za žalbu

Sud BiH jučer je otpremio prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, saopćeno je iz ovog suda.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, rok za izradu pisanog otpravka je 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim stvarima izuzetno može biti određen rok od 30 dana.

Dodiku je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara 2025. godine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH, te mu izrekao kaznu zatvora od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Istovremeno je bivši direktor “Službenog glasnika RS” Miloš Lukić oslobođen od optužbe.

Nakon što advokatskom timu Dodika bude dostavljen pisani otpravak presude, onda će im, ali i Tužilaštvu BiH, biti ostavljena mogućnost žalbe na izrečenu presudu. Iz Suda BiH su ranije za Detektor naveli da zakon propisuje da je rok za podnošenje žalbe 15 dana, ali da i tu postoji mogućnost produženja roka na mjesec dana.

Goran Bubić, advokat Dodika u ovom predmetu, najavio je da će podnijeti žalbu, iako su u RS-u doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH.

“Donesena je prije ovih zakona u NSRS”, odgovorio je ranije Bubić.

Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Sud i Tužilaštva BiH, VSTV-a i SIPA-e na području RS-a.

Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo je naredilo i privođenje Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Kasnije je za njima raspisana potjernica.

Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska Republike Srpske.