Svijet

Sudbina vojnika Azova u rukama ruskog predsjednika. Putinova odluka mogla bi otkriti sve njegove namjere

Više od 900 ukrajinskih vojnika koji su bili u mariupoljskoj opkoljenoj čeličani Azovstal poslano je u zatvoreničku koloniju na teritorij pod ruskom kontrolom, saopćila je Moskva, a njihova je sudbina i dalje neizvjesna, piše Guardian.

Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila jeda je od 959 ukrajinskih vojnika, za koje je Rusija rekla da su se predali od utorka, 51 pripadnik liječen zbog ozljeda, a ostatak je poslan u bivšu zatvoreničku koloniju u gradu Olenivka na području Donjecke oblasti.

Da li su govorili bez prisile?

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je videosnimke ukrajinskih boraca koji su bili na bolničkom liječenju u gradu Novoazovsku pod ruskom kontrolom.

Video prikazuje muškarce umornog izgleda kako leže na krevetima na bolničkom odjelu, umotani u deke, a mnogi gledaju ravno ispred sebe.

Neki filmskoj ekipi govore da se o njima brinu ljekari koji su im dali lijekove i promijenili zavoje. Jedan čovjek kaže da se Rusi prema njima ponašaju normalno i da nije izložen fizičkom ili psihičkom zlostavljanju.

Nije bilo moguće utvrditi je li vojnik govorio bez prisile.

Zaharova je rekla novinarima da će svim ranjenim vojnicima iz Azovstala "biti pružena kvalificirana medicinska pomoć", prenosi "Jutarnji list".

Ukrajina nije komentirala najnovije ruske objave.

U svom obraćanju naciji kasno u utorak, predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da se "misija evakuacije" nastavlja uz pomoć "najutjecajnijih međunarodnih posrednika".

Nijednom riječju pritom nije spomenuo predaju. Također nije jasno koliko je vojnika ostalo unutar postrojenja, iako su neki u utorak nagađali da ih je još najmanje 600.

Denis Pušilin, čelnik samoproglašene republike Donjeck, rekao je u srijedu da se "komandanti najviše razine" još uvijek kriju u čeličani.

Dvije strane nisu objavile praktički nikakve detalje sporazuma koji je doveo do predaje vojnika koji su sedmicama bili skriveni u širokoj mreži tunela i bunkera ispod čeličane.

Zamjenik ukrajinskog ministra odbrane rekao je da će vojnici biti razmijenjeni za ruske zarobljenike, ali su brojni ruski zvaničnici potom ponovili izjave drugih tvrdolinijaša da bi se vojnicima trebalo suditi.

Pušilin je pozvao na "međunarodni sud" koji će odlučiti o sudbini vojnika.

'Što se tiče ratnih zločinaca, kao i nacionalista, o njihovoj sudbini, ako su položili oružje, trebaju odlučiti sudovi', rekao je Pušilin.

Čečenski čelnik Ramzan Kadirov, čije su snage sudjelovale u bici za Mariupolj, rekao je da se članovi jedinice Azov, jedne od glavnih snaga u odbrani čeličane, ne smiju razmjenjivati ​​i "moraju biti kažnjeni po zakonu".

Ekstremna milicija

Pukovnija Azov formirana je 2014. kao ekstremno desna milicija za borbu protiv separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini. Kasnije je jedinica integrirana u ukrajinsku nacionalnu gardu, a njeni komandanti kažu da se udaljila od svojih ekstremno desnih početaka.

Očekuje se da će ruska Duma raspravljati već ove sedmice o ovoj temi i potencijalno prihvatiti novu rezoluciju kojom bi se zabranila razmjena zarobljenih azovaca.

Neki su ruski političari otišli toliko daleko da su javno u parlamentu rekli da treba razmisliti i o smrtnoj kazni za sve pripadnike Azova. Ruski parlamentarac Leonid Sluckij rekao je kako Rusija treba oprezno razmisliti o vraćanju najteže kazne.

"Ti ljudi ne zaslužuju živjeti nakon što su počinili monstruozne zločine protiv čovječanstva", rekao je Sluckij koji je inače sudjelovao i u mirovinim pregovorima s ukrajinskom stranom.

Iduće bi sedmice i ruski Vrhovni sud trebao saslušati zahtjev za proglašenje ukrajinske pukovnije Azov "terorističkom organizacijom", otvarajući put kaznama do 20 godina za osuđene.

Ruski istražni odbor već je najavio planove za ispitivanje predanih vojnika, ne naznačujući hoće li ih se tretirati kao osumnjičene. Inače, jedinica Azov korištena je kao ključni dio ruskog propagandnog narativa za opravdavanje rata u Ukrajini.

Sudbina zarobljenih snaga u Azovstalu mogla bi dodatno zakomplicirati napore za nastavak mirovnih pregovora, pri čemu bi obje strane jedna drugu okrivile za slom pregovora.

Poretparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Ukrajinu za "potpuni nedostatak želje" za nastavkom pregovora, dok je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao da su pregovori na čekanju.

Andrej Kolesnikov iz moskovske zaklade Carnegie za međunarodni mir kazao je kako će u konačnici Vladimir Putin biti taj koji će odlučiti što će se dogoditi s ukrajinskim vojnicima te da bi njegova odluka mogla ukazati na njegove trenutne namjere u sukobu.

"Ako odluči suditi vojnicima, to će biti jasan, zabrinjavajući znak da je spreman dodatno eskalirati situaciju", kaže Kolesnikov.

Alternativno, rekao je Kolesnikov, razmjena vojnika bila bi uokvirena kao ruski "čin milosrđa i suosjećanja" unatoč trenutnim zahtjevima Putinovih tvrdolinijaša za oštrim kaznama.