Uoči godišnjice početka glavnog pretresa koji se pred Sudom BiH vodi u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS-a , a koja se navršava 5. februara, počinje se nazirati kraj ovog procesa koji su optuženi i njihove odbrane pokušali što duže odugovlačiti i „razvlačiti“.
Odgađali ročišta više od 10 puta
Naredno ročište u ovom predmetu trebalo bi biti održano 5. februara, a upravo na godišnjicu njegovog izjašnjenja o krivici po optužnici Tužilaštva BIH, Dodik bi trebao svjedočiti u svoju korist.
Sutkinja Sena Uzunović je na ročištu u srijedu skrenula pažnju odbrani optuženih da je već vrijeme da počnu s pripremom završnih riječi što ukazuje na skoro okončanje ovog procesa.
Naravno, ukoliko se odbrane optuženih, prvenstveno Milorada Dodika ne odluče da traže nove mogućnosti za eventualnu odgodu ročišta.
Od oktobra 2023. godine zbog različitih razloga, među kojima su i traženje izuzeća svih sudija koje su imale bilo kakav dodir s ovim predmetom, te koristeći sve moguće mehanizme u zakonima, odbrane Milorada Dodika i Miloša Lukića uspjele su više od deset puta odgoditi ročišta u ovom predmetu.
Sud BiH je to prepoznao kao namjeru odugovlačenja procesa, dok odbrane Sudu BiH spočitavaju da proces žele ubrzati.
Za februar je osim ročišta planiranog za 5. dan tog mjeseca predviđeno održavanje još tri ročišta, a brzo ćemo vidjeti da li će ona biti i održana.
No, kakva god bila dinamika u nastavku ovog procesa već sada je jasno na čemu će se temeljiti i svjedočenje Milorada Dodika i završne riječi njegovih advokata.
Na ročištu na kojem je svjedočenje završio Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS-a i profesor ustavnog prava, a prije svega blizak i odan saradnik Milorada Dodika, te svjedočenje Slavka Mitrovića, Dodikovog savjetnika do kraja je ogoljena završna strategija i taktika odbrane.
Dodik svjedoku: Ti si trebao ovdje sjediti umjesto mene
Cilj je da se sva odgovornost prebaci na ove, ali i „širok krug“ drugih stručnjaka i pravnika koji su navodno Dodiku savjetovali da mora potpisati Ukaze o proglašenju dva zakona koje je donijela Narodna skupština RS-a uprkos tome što ih je prije toga visoki predstavnik u BiH proglasio nevažećim.
Dodik je tokom ispitivanja Karana i Mitrovića , prvom indirektno, a drugom direktno kazao „ti si trebao sjediti ovdje umjesto mene“, pokušavajući teret odgovornosti prebaciti na one koje su ga savjetovali.
Iako bi na prvi pogled ove Dodikove opaske mogle djelovati i da su izrečene napola i u šali, ipak se pokazalo da je za Dodikovu odbranu veoma važno da ubijedi Sud BiH da predsjednik RS-a odluke donosi po preporuci i pod jakim utjecajem njegovih savjetnika, pokušavajući na taj način ublažiti njegovu odgovornost.
To se pokazalo i na primjeru kada je tužitelj Nedim Ćosić pitao svjedoke Karana i Mitrovića da li predsjednik RS-a samostalno donosi odluke i potpisuje ih, te da li je za njih samo on i odgovoran.
I Karan i Mitrović nevoljko su to potvrdili, jer nisu imali drugog izbora, ali su nastojali i ubijediti tužitelja da Dodik nikada nije odbio poslušati njihov savjet ni u slučaju ukaza o dva sporna zakona, a ni u nekim drugim slučajevima.
Međutim, oba svjedoka su potvrdila da ne postoji niti jedna službena zabilješka niti zvaničan trag o tome da su se sastajali s Dodikom i savjetovali ga o spornim ukazima.
Osporavanje Schmidtovog legitimiteta, nadležnosti i ovlasti
Imajući u vidu dosadašnji tok suđenja Dodiku i Lukiću i ono što je proizašlo iz posljednjih svjedočenja svjedoka odbrane, može se zaključiti da će se i Dodik na predstojećem ročištu 5. februara od optužbi za nepoštivanje ili neprovođenje odluka visokog predstavnika braniti tvrdnjama njegovih savjetnika.
Prije svega onom da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nelegalan, te da on nije mogao donijeti izmjene Krivičnog zakona BiH, kao ni poništiti zakone koje je donijela Narodna skupština RS-a.
Dodik i njegova odbrana već godinu dana ustrajavaju na tim tezama i tvrde da Schmidtove odluke nisu obavezujuće za Dodika, niti su utemeljene na Ustavu RS-a i Ustavu BiH.
Dodik i Lukić, kao i njihove odbrane u pokušaju da odbace odgovornost za proglašenje i objavu neustavnih zakona potpuno odbacuju nadležnosti, značaj i ulogu visokog predstavnika i ignorišu i negiraju mu pravo na donošenje bilo kakvih odluka.
Pri tome se pozivaju na to da uloga visokog predstavnika u BiH nije definirana, kako kažu, niti Ustavom BiH, ni Djetonskim sporazumom, niti aktima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Međutim, s druge strane Tužilaštvo BiH i u optužnici i u uloženim dokazima svoje optužbe temelji i na Krivičnom zakonu BiH čije je izmjene donio visoki predstavnik Christian Schmidt
Posljednje ročište Dodiku i Lukiću otkrilo je i da je za njih ,a i za njihove odbrane bilo veoma važno da svjedoci na pitanje tužitelja Ćosića da li su upozorili Dodika na eventualnu krivičnu odgovornost, a u svjetlu odluka visokog predstavnika iz jula 2023. godine, ne odgovore potvrdno.
Dodikov advokat Goran Bubić, a i sam Dodik pokušali su prigovoriti na takvo pitanje tužitelja, uz opasku da su svjedoci pozvani da govore na okolnosti da li su savjetovali Dodika da potpiše ili ne potpiše ukaze, a ne da govore o eventualnoj krivičnoj dogovornosti.
S obzirom na to da su dokazi, obraćanja ,ali i pitanja Tužilaštva BiH i njihovim i svjedocima odbrane u ovom predmetu bili dosta šturi i oskudni , očekuje se da će Tužilaštvo stvari konkretnije poredati u završnoj riječi.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH Milorada Dodika, predsjednika RS-a i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika tereti za neprovođenje odluka visokog predstavnika iz 2023. godine.
Kazna do pet godina zatvora i zabrana obavljanja javne funkcije
Naime, Dodik je optužen da je kao predsjednik RS-a donio 7. jula 2023. godine Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona objavljivanju zakona i drugih propisa RS.
Taj zakon prema kojem se odluke o visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta neće objavljivati u Službenom glasniku RS i primjenjivati u tom entitetu donijela je Narodna skupština RS 21. juna 2023. godine.
Dodik je optužen i da je također 7. jula 2023.donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština RS usvojila 26. juna 2023. godine.
Sporno je to što je visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula 2023. godine poništio oba ta zakona, a Dodik je uprkos tome donio ukaze o njihovom proglašenju, a Miloš Lukić, kao v.d. direktora Službenog glasnika RS-a ih u tom glasilu i objavio.
Schmidt je podsjećamo, 1.jula 2023. godine koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je neprovođenje odluka visokog predstavnika krivično djelo.
Upravo na osnovu tih odredbi se i sudi Dodiku i Lukiću, a kazna zaprijećena tim zakonom može iznositi do pet godina zatvora, te zabranu vršenja bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.
