direktor memorijalnog centra

Suljagić: Danas vas molim da ne stavljamo sami sebi mete na leđa. Imamo mnogo dušmana

Malo me zbunjivalo to što Jadranko Prlić slobodnije šeta po Sarajevu nego što ja šetam danas

Javna ustanova Fond Memorijala Sarajevo u saradnji sa Centrom za mir i multietničku saradnju i Mostar Muzejom i Memorijalom, povodom šeste godišnjice presude Haškog tribunala u predmetu Prlić i ostali, organizovala je projekciju dokumentarnog filma “Pravda“ u produkciji Centra za mir, te promociju fotomonografije “Heroji Mostara“.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari, govorio je o presudi haškoj šestorci iz 2017. i očuvanju naslijeđa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Suljagić je izlaganje počeo reakcijom na tzv. Herceg-Bosnu:

"Ja sam se s Herceg-Bosnom upoznao 2002. Nemojte misliti da nisam znao šta je Herceg-Bosna, da nisam znao o njenoj historiji, nemojte misliti da nisam znao šta se tamo događalo. Malo me zbunjivalo to što Jadranko Prlić slobodnije šeta po Sarajevu nego što ja šetam danas".

Naveo je da je 2002. g. otišao u Haag primarno da prati suđenje Slobodanu Miloševiću.

To je bio horor

"Međutim, pošto je prvi dio tog suđenja bilo Kosovo, ja sam na kraju prešao u sudnicu broj tri, gdje se sudilo Tuti i Šteli. To je bio horor. Ja sam tad prvi put vidio, naučio u brojevima, činjenicama ljudi korištenih kao prisilna radna snaga, kao živi štitovi, u svjedočanstvima ljudi koji su dolazili tu saznao sam šta je taj horor. Od tada do danas mislim da događaji 1992 - 1995. u BiH, bez obzira na razlike, predstavljaju jedan jedinstveni rat protiv BiH i protiv njenog bošnjačkog i muslimanskog stanovništva", cijeni Suljagić.

Kad je u pitanju "Pravda", istakao je da se neće obazirati na film, ali da će reći nešto o onome što nije završeno.

"Dakle, da, neki ljudi su uhapšeni i osuđeni, nekima se još sudi, neki će tek biti osuđeni. Ali jedna stvar nikad nije prestala - društvena konstrukcija Bošnjaka kao opasnosti na tlu Evrope u kojoj učestvuju sve hrvatske političke, kulturne i medijske institucije i nikad nije prestala društvena konstrukcija BiH kao privremene ili lažne državne tvorevine nastale tobože osmanskom okupacijom. U jednom od transkipata razgovora, oni su mnogo pričali o nama, oni i danas prčaju o nama, oni pričaju i u naše ime čak", navodi Suljagić i citira prvog predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana, koji je u jednom od tih razgovora istakao: "Ona je nastala kolonijalnim osvajanjem jedne azijske sile, gospodo, ne zaboravimo to od 15. do 18. stoljeća na štetu hrvatskog naroda"…

Treba petarda da pukne

"To što je Franjo Tuđman bio deluzivan ne znači da on nije u ovoj stvarnosti donosio odluke i na temelju deluzija donosio odluke uvjeren da su Dretelj, Heliodrom i Koštana bolnica čin dekolonizacije.
Bilo je mnogo ljudi, masovnih ubica od Radovana Karadžića do Franje Tuđmana uvjerenih da dekoloniziraju BiH time što prave logore. Ta društvena konstrukcija Bošnjaka kao smrtne opasnosti, kao tobože neprirodne kolonije. Treba samo da pukne petarda na Bliskom istoku, pa da se pojavi pet bivših odlikovanih časnika HV-a na TV-u da kažu da su oni u srednjoj Bosni ratovali tobože protiv terorističkih organizacija. Ne prođe nijedan incident da nam ga ne pokušaju fakturisati…", jasan je Suljagić, koji je na kraju pozvao:

"Danas vas molim da ne stavljamo sami sebi mete na leđa, jer imamo mnogo dušmana, neprijatelja koji će jedva dočekati, ne samo da nam stave te mete na leđa, nego i da vatru usmjere na nas".