Ministri vanjskih poslova zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO) sastat će se sutra u sjedištu te organizacije u Briselu i razgovarati o situaciji u ratom pogođenoj Ukrajini i drugim temama.
U sjedištu NATO-a bit će upriličena i svečanost povodom dizanja zastave Finske na jarbol, što je simbolični čin zvaničnog ulaska te zemlje u NATO, a ceremoniji će prisustvovati i predsjednik Finske Sauli Niinistro.
Na početku dvodnevnog sastanka šefova diplomacija zemalja NATO-a će biti održana sjednica Komisije NATO-Ukrajina. Na sastanku će prisustvovati i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, a prisustvovat će i delegacija Švedske.
Na ovom sastanku NATO i Ukrajina raspravljat će o tome kako održati dugoročnu podršku Ukrajini koja je u ratu s Rusijom, kao i o ukrajinskom prijelazu s vojnih materijala iz sovjetske ere na materijale po NATO standardima.
Osim o Ukrajini, ministri će raspravljati i o izazovima na jugu Saveza, kao i temama poput borbe protiv terorizma te sve većeg utjecaja Irana, Rusije i Kine.
Drugog dana sastanka ministri će se sastati s kolegama iz Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje, NATO-vih partnera u indo-pacifičkoj regiji. Ovom dijelu sastanka prisustvovat će i predstavnik Evropske unije (EU).
No, svakako da je najvažniji čin ulaska Finske u NATO.
Dakle, od utorka Finska postaje članica NATO-a čime se broj članica ovog saveza povećava na 31.
Naravno, ulazak Finske u NATO nije čista procedura, nego je to značajan iskorak ne samo ove države nego cijelog saveza, i to sve čini posebnim.
A, posebno je po nekoliko elemenata. Ovo je prvo proširenje od kraja Hladnog rata u kojem članica postaje jedna zapadnoevropska zemlja.
U procesu proširenja NATO-a niko nije niti slutio da će jednog dana one zapadne zemlje koje se ponose svojom tradicijom vojne neutralnosti zatražiti članstvo u NATO-u.
Ali, Putinova invazija na Ukrajinu i agresija koju je pokrenuo je promijenila sve.
Finska i Švedska su odmah zatražile članstvo, a postupak je išao brzinom svjetlosti. Istina je da Švedska još uvijek nije dovršila taj postupak jer Turska nije ratificirala odluku. Međutim i ona će vrlo brzo to postići.
Uostalom, članstvo Finske je puno važnije od švedskog. Jer Finska graniči s Rusijom, a Švedska ne. Članstvo Finske značajno štiti i Švedsku. Upravo će finska granica biti najduža kopnena granica NATO-a s Rusijom. Nema boljeg dokaza da je Vladimir Putin agresijom na Ukrajinu, koju je pokušavao pravdati i strahom od dolaska NATO-a na ruske granice, postigao suprotan cilj. Od utorka će ima više NATO-a na svojim granicama nego bilo kada prije.
