zakazana sjednica

Sutra odluka o kaznama za zvaničnike koji su bili u sukobu interesa, radi se i na prijavi protiv Hurtića. Kazne su smiješne

U nekim slučajevima sankcije neće moći biti ni realizirane, jer funkcioneri nisu više na pozicijama u institucijama na nivou BiH

Komisija će se sutra izjašnjavati o sankcijama za Nermina Nikšića, aktuelnog premijera FBiH, Draška Milinovića, direktora Regulatorne agencije za komunikacije, Obrena Petrovića, zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, zatim Aleksandra Zolaka, bivšeg direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Mirele Pelidije, nekadašnje članice Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH…

Političari opstruiraju sve što bi dovelo do istinskog sankcionisanja sukoba interesa

Iste ove odluke bile su na dnevnom redu i sjednice Komisije planirane za kraj septembra, međutim tada nije bilo kvoruma da sjednica bude i održana.

Predsjedavajuća Komisije Mira Pekić (PDP) u razgovoru za Raport kaže da očekuje da će novonajavljena sjednica biti održana sutra, jer su članovi najavili dolazak.

Mira Pekić: I članovi Komisije su u sukobu interesa

Međutim, činjenica je da je utvrđivanje i sankcioniranje sukoba interesa u institucijama vlasti BiH godinama problem, jer trenutni državni zakon koji je na snazi ne sadrži efikasne mehanizme niti za utvrđivanje, a ni za istinsko sankcionisanje funkcionera ni onda kada se utvrdi da su nedvosmisleno u sukobu interesa.

S druge strane, nema političke volje da se usvoji novi zakon o sukobu interesa u BiH koji bi riješio ove probleme, uprkos tome što je to i jedan od prioriteta na evropskom putu BiH.

Koliko je oblast utvrđivanja i sankcioniranja sukoba interesa obesmišljena prije svega govori činjenica da o sankcijama funkcionerima odlučuju njihove stranačke kolege, jer kako je poznato s tim pitanjem se bavi Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH koju čine po tri poslanika Predstavničkog doma i Doma naroda BiH, te direktor i dva zamjenika direktora Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.

I sama predsjedavajuća Komisije Mira Pekić kaže da su zastupnici i delegati koji su članovi Komisije u svojevrsnom sukobu interesa, a donose odluku o sukobu interesa za kolege.

"Očigledno je da nam što prije treba novi zakon prema kojem u Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa neće sjediti poslanici i delegati, zato što smo mi sami limitirani i time što smo članovi političkih partija. I mi smo u svojevrsnom sukobu interesa" kaže Pekić, dodajući da je Komisija u prošlom mandatu sankcionisala, doduše za njih simboličnim novčanim kaznama određene funkcionere, ali da bi suštinske izmjene Zakona trebale učinkovitije spriječiti korupciju.

Sve poslove potrebne za utvrđivanje sukoba interesa provodi komisijin Ured za odlučivanje o sukobu interesa koji je smješten u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, a konačnu odluku da li je neko u sukobu interesa donosi Komisija za odlučivanje o sukobu interesa. Pekić kaže, da bi Komisija usvojila neku odluku potrebo je da za nju glasaju po dva člana Komisije iz svakog naroda.

"Ured je taj koji radi sve poslove vezane za Komisiju, koji priprema sjednice, koji provjerava finansijske izvještaje zvaničnika, a tom uredu se dostavljaju i prijave što radi primjerice Transparency International. Nakon što Ured utvrdi sukob interesa, oni predlažu Komisiji da se pokrene postupak utvrđivanja sukoba interesa i Ured je taj koji nama predlaže imena, ali isto tako predlaže i sankciju i na njima je taj dio lavovskog posla. I taj posao rade sjajno. Međutim, ured je organizaciono smješten pri Agenciji gdje oni primaju i plate. Tako je predvidio Zakon, a u stvari je s tim sve dodatno zakomplikovano u procesu utvrđivanja sukoba interesa", kaže Pekić.

Nema sankcija za one koji ne dostavljaju finansijske izvještaje

Sporno je i to što Komisija nema mehanizme da natjera funkcionere da dostavljaju finansijske izvještaje Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa, a bez tih izvještaja Komisija je limitirana u poslovima utvrđivanja sukoba interesa.

Pekić podsjeća da je rok za dostavljanje tih izvještaja 31. mart, a neki ni do danas nisu dostavili izvještaje. Međutim, za nepoštivanje tog roka čak nema ni sankcija.

"Mi na sve načine pokušavamo da što bolje obavimo svoj posao i pravnici iz Ureda na sve načine se dovijaju da dobiju te podatke koji bi mogli biti osnov za pokretanje postupka. Kad ne možemo da dobijemo te podatke od funkcionera, onda pokušavamo preko Porezne uprave, pa nam oni kažu da nisu nadležni da nam daju te podatke, onda pokušavamo drugim načinima, tako da je niz problema s kojima se Komisija suočava u radu", kaže Pekić.

Koliko je spor proces utvrđivanja sukoba interesa u institucijama BiH govori i podatak da je primjerice postupak protiv Nikšića pokrenut još prije više od godinu dana dok je on bio zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH.

Nikšić je prijavljen zbog navoda da je njegov bliski srodnik, bio direktor preduzeća koje se finansiralo iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM.

Međutim, ukoliko i Komisija potvrdi odluku o tome da je bio u sukobu interesa, Nikšić neće moći biti sankcioniran eventualnim odbitkom određenog iznosa od plate, jer više ne prima platu u PSBiH.

Isti slučaj je i s Munibom Jusufovićem koji je bio u bivšem sazivu Doma naroda PSBiH, pa mu novčana sankcija neće moći biti realizirana i ako bude izrečena, kao i što je slučaj s bivšim direktorom Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandrom Zolakom, za kojeg je također donesena odluka o tome da je bio u sukobu interesa, ali on više nije direktor državne Agencije.

S druge strane, sankcije će moći biti realizirane u slučaju da Komisija potvrdi odluku o sukobu interesa u slučaju Draška Milinovića, direktora RAK-a koji se tereti da je istovremeno na poziciji ovlaštenog lica Teniskog saveza RS-a koje se finansiralo iz budžeta i da je on direktor Agencije, što je nedopustivo.

Državni poslanik SNSD-a Obren Petrović, tereti se da je u sukobu interesa jer je njegov sin obavljao funkciju v. d. zamjenika direktora jednog javnog preduzeća koje se finansiralo iz budžeta.

Radi se i na prijavi protiv ministra Hurtića

Na konstataciju da u BiH čak nisu javno dostupne odluke o zvaničnicima sankcioniranim zbog sukoba interesa Pekić kaže:

"Te odluke bi trebale biti dostupne javnosti, jer u njima piše zašto je svaki zvaničnik sankcionisan, ali mi nemamo zvaničnu stranicu na kojoj bi objavljivali te odluke. Uprkos tome, ja se trudim da sve što radi Komisija bude dostupno javnosti, ali postoji ta jedna opšta nebriga za Komisiju i imam osjećaj da je i formiraju i imenuju u ovo tijelo ljude s nekom tihom težnjom da nikad ne proradi", ocjenjuje Pekić.

Ona naglašava i da je i na Uredu i na Komisiji veliki dio posla, da stalno pristižu nove prijave, te kaže da se radi i na prijavi protiv državnog ministra Sevlida Hurtića koju je nedavno podnio TIBiH.

Hurtić
Hurtić u sukobu interesa?

Podsjećamo TIBiH je prijavio da je izdavačka kuća NAM iz Tuzle u vlasništvu aktuelnog ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, dobila nedavno na dva tendera više od 1,4 miliona maraka iako je privatnim firmama državnih funkcionera izričito zabranjeno da sklapaju poslove vrednije od 5.000 KM s bilo kojim organom koji se finansira iz budžeta.

Prema prijavi TIBiH Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona nabavilo je od Hurtićeve izdavačke kuće u septembru udžbenike grupe autora vrijedne 990.996 KM, a Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona dodijelilo je ovoj izdavačkoj kući ugovor vrijedan 435.119 KM a u oba slučaja firma ministra Hurtića bila je jedini ponuđač.

Za sada se ne zna da li će do sjednice Komisije za odlučivanje o sukobu interesa 30. novembra i ovaj predmet biti spreman za razmatranje.

Međutim, koliko je Zakon manjkav govori i to da se u ovom slučaju primjerice Hurtiću plata može umanjiti od 10 do 50 posto tokom najviše 12 mjeseci, što je minorna kazna u odnosu na dobit koju je prema prijavi ostvario poslom koji je okarakterisan sukobom interesa.

Inače, od političara, uz Pekić, u Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa su Slavko Matić (HDZ) i Denis Zvizdić (NiP) iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te Radovan Kovačević (SNSD), Safet Softić (SDA) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990) iz Doma naroda Parlamenta BiH.