Turska je osudila odluku švedskih vlasti da odobre spaljivanje Kur'ana ispred džamije u Stockholmu u srijedu.
Potez je to koji bi mogao ugroziti kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u prije ključnog samita bloka u julu.
Jedna osoba učestvovala je u planiranom paljenju Kur'ana u glavnom gradu Švedske, a slike događaja pokazuju da je on bio jedina osoba osim svog prevodioca na demonstracijama koje su se poklopile s muslimanskim praznikom Kurban-bajramom.
Odluka o dozvoli protesta donijeta je u skladu sa pravom na slobodu govora, saopćila je švedska policija i dodala da demonstracije ne predstavljaju neposredan sigurnosni rizik.
Ali dopuštanje takvog zapaljivog protesta izazvalo je reakciju u Turskoj, državi članici NATO-a koja je opstruirala kandidaturu Švedske za pridruživanje. Švedska i susjedna Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje bloku nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Turski ministar vanjskih poslova osudio je protest, nazvavši ga "gnusnim činom".
“Neprihvatljivo je dozvoliti ove antiislamske akcije pod izgovorom slobode izražavanja. Zatvarati oči pred takvim gnusnim djelima znači biti saučesnik u njima”, rekao je Hakan Fidan u izjavi.
Direktor za komunikacije turske vlade Fahrettin Altun dodao je u tvitu: "Dosta nam je od omogućavanja islamofobije i kontinuiranih slučajeva mržnje prema našoj vjeri od strane evropskih vlasti, posebno u Švedskoj."
"Oni koji žele da postanu naši saveznici u NATO-u, ne mogu tolerisati ili omogućiti destruktivna ponašanja islamofobičnih i ksenofobičnih terorista", rekao je on.
Zvaničnici NATO-a se nadaju da će izbjeći neugodnost da vidi kako alijansa promaši svoj vlastiti cilj da Švedsku primi u alijansu do 11. jula – datuma njenog sljedećeg zvaničnog samita u glavnom gradu Litvanije Vilniusu. Zvaničnici strahuju da će propuštanje ovog roka poslati ponižavajuću i potencijalno opasnu poruku protivnicima alijanse.
Turska – strateški važna članica NATO-a zbog svog geografskog položaja i na Bliskom istoku i u Evropi, te druga po veličini vojna sila alijanse – pokazala se kao najveća prepreka nastojanjima Švedske za prijem u NATO.
Ranije ove godine, tursko-švedski odnosi pretrpjeli su veliki udarac nakon skupa ispred turske ambasade u Štokholmu tokom kojeg je antiimigracijski političar zapalio primjerak Kur'ana.
Incident je izazvao bijes u glavnom gradu Turske, Ankari, gdje su demonstranti izašli na ulice i kao odgovor zapalili švedsku zastavu ispred švedske ambasade.
Tadašnji turski ministar vanjskih poslova je navodno okrivio švedsku vladu, rekavši da je "učestvovala u ovom zločinu dopuštajući da se ovaj podli čin" nastavi, navodi državna novinska agencija Anadolu.
Istočnoevropski diplomata rekao je za CNN da, osim što "ohrabruje neprijatelje" NATO-a, svako odlaganje pristupanja Švedske rizikuje "davanje osjećaja Erdoganove moći nad alijansom". Diplomata je dodao da će "Erdogan iskoristiti trenutak da iscijedi svaku kap iz ove situacije i baciće loptu Švedskoj - čineći je taocem svojih (vlastitih) antiterorističkih zakona."
Govoreći na konferenciji za novinare u utorak, švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom rekao je da je Švedska ispunila neophodne zahtjeve koje je postavila Turska kako bi se pridružila NATO-u, uključujući uvođenje novog zakona o terorizmu.
“U Švedskoj je nedavno na snagu stupio novi zakon koji čini nezakonitim učešće u terorističkoj organizaciji na bilo koji način koji je promovira, jača ili podržava. Time ispunjavamo posljednje dijelove našeg sporazuma”, rekao je Billstrom.
Ali odluka da se dopusti protest zbog spaljivanja Kurana mogla bi dodatno naštetiti odnosima Švedske s Turskom i uništiti nade zemlje da se pridruži NATO-u.
Obraćajući se CNN-u telefonom ranije u srijedu, demonstrant Salwan Momika rekao je da je došao u Švedsku prije pet godina iz Iraka i da ima švedsko državljanstvo. Rekao je za CNN da je identifikovan kao ateista.
On je rekao da je ovu demonstraciju izvodio nakon tri mjeseca pravnih bitaka na sudu.
“Ovu knjigu treba zabraniti u svijetu zbog opasnosti koju uzrokuje po demokratiju, etiku, ljudske vrijednosti, ljudska prava i prava žena. To jednostavno ne funkcionira u ovo vrijeme i doba", rekao je.
U policijskoj dozvoli koju je dobio CNN navodi se da “sigurnosni rizici i posljedice u vezi sa spaljivanjem Kurana nisu takve prirode da, prema važećem zakonu, mogu biti osnov za odluku o odbijanju prijave za održavanje skupštine”.
U dozvoli za demonstracije navodi se da spaljivanje Kur'ana "znači povećani rizik od terorističkog napada" i "može imati i vanjskopolitičke posljedice".
Međutim, dodaje se da “da bi sigurnosni problemi bili osnova za odluku o odbijanju generalne skupštine, oni moraju imati jasnu vezu sa planiranim skupom ili njegovom neposrednom okolinom”.
Vlasti su dale dozvolu za okupljanje pod određenim uslovima, uključujući zabranu požara koja je na snazi u Stokholmu od 12. juna, koja se "važi do daljnjeg".
Obraćajući se CNN-u telefonom, glasnogovornica stokholmske policije Helena Bostrom Thomas rekla je da je policija obavijestila podnosioca predstavke kako bi saznala o tim ograničenjima, ali je dodala da je “sloboda govora teža nego ako djeluje protiv ograničenja zabrane požara”.
