Svaki peti stan ili kuća na području grada Banja Luka je prazan. To su nekretnine u vlasništvu ljudi koji žive u inostranstvu i povremno dođu ili koje nasljednici povremeno obilaze. Među njima ima i određeni broj vikendica.
Po podacima „Vodovoda“ Banja Luka, od 63.954 domaćinstava, onih koji najvećim dijelom godine imaju minimalnu potrošnju vode je 11.747 ili oko 19 odsto domaćinstava. Upravo se smatra da su takvi stanovi i kuće tokom cijele godine uglavnom prazni.
Broj praznih stanova u Banjoj Luci sigurno je veći, jer u ukupan broj potrošača vode iz kategorije domaćinstava ne ulaze oni iz starijih zgrada kojima se fakturiše voda na jednom računu zbog kolektivnog vodomjera. Individualni vodomjeri za svaki stan se ugrađuju sa novijom gradnjom.
Pouzdaniji odnos bi se mogao dobiti uvidom u potrošnju električne energije, ali u „Elektrokrajini“ a.d. Banja Luka nisu odgovorili koliko ima potrošača sa mininalnom potrošnjom. Jedino su rekli da na području grada Banja Luka imaju 94.885 mjernih mjesta potrošnje električne energije iz kategorije domaćinstava.
Međutim, po podacima Popisa stanovništva iz 2013. godine, u Banjoj Luci ima oko 22.600 stanova u kojima niko ne živi. Popisane su 87.644 kuće/stana, a 65.010 domaćinstava.
Sudeći po trendu stanogradnje, broj stanova u Banjoj Luci je povećan od tada, ali je povećan i broj praznih stanova zbog odlaska cijelih porodica u inostranstvo.
Stambeni suficit u Banjoj Luci konstatovan je i u Prostornom planu grada Banja Luka.
"Odnos broja stanova i domaćinstava je najjednostavniji indikator stambenog deficita ili suficita. Trenutna situacija u pogledu stambenog fonda, za 2011. godinu očitava stambeni suficit, koji u odnosu na procjenu broja domaćinstava za istu godinu, iznosi 10.531. U slučaju da se ovaj trend stambene izgradnje nastavi i u narednom periodu, smatra se da će do kraja planskog perioda, odnosno do 2030. godine, stambeni suficit dostići porast do 11.854", navodi se u ovom dokumentu.
U Prostornom planu, koji je izradio konzorcijom „Institiut za gerađevinarstvo“ i „Projekt“ a.d. Banja Luka se ističe kako je bitno napomenuti da se suficit javlja kao posljedica pojava kao što su napuštanje stanova u ruralnim područjima, emigriranja stanovništva u inostranstvo, migracija uslijed proteklog rata i dr.
"Stoga se pojavljuje veći broj stanova čiji vlasnici trajno borave u drugim gradskim naseljima, gradovima BiH ili inostranstvu, a stambene jedinice u naseljima Banje Luke koriste povremeno ili ih uopšte ne koriste. Aktuelna je i pojava više stanova u vlasništvu jednog domaćinstva, koji se izdaju ili predstavljaju vid dugoročnih ulaganja i štednje", konstatovano je u dokumentu.
Mnogi ekonomisti smatraju da su upravo nekretnine neiskorišćen izvor javnih prihoda i da bi trebalo uvesti progresivnu stopu oporezivanja. Trenutno je snazi zakonski propis iz 2012. godine po kojem je 50 kvadrata stambene jedinice neoporezovano, a na sve preko toga se plaća porez koji se određuje na osnovu tržišne vrijednosti stana i stope koju odredi lokalna zajednica.
Prijavljivanje imovine Poreskoj upravi, koja određuje tržišnu vrijednost nekretnine, je dobrovoljno i poreznici nemaju mehanizme da naplate sav porez, jer ne postoji jedisntvena baza podataka u zemljišnim knjigama. Tokom prošle godine naplaćeno je oko 27,6 miliona KM od poreza na nepokretnosti.
"Oni koji imaju više stanova trebalo bi da plaćaju porez na imovinu po većim stopama. Pritom, olakšice treba da postoje za one koji imaju jednu nekretninu za stanovanje", prijedlog je ekonomiste Mladena Ivanića.
Uvođenje progresivne stope poreza na nekretine već dvije godine zaredom se navodi u Programu ekonomskih reformi kao opredjeljenje Vlade RS. Tako je u posljednjem Programu za period 2024-2026. navedeno da su potrebna određena prilagođavanja Zakona o porezu na nepokretnosti.
"Potrebno je uraditi analizu i napraviti određena prilagođavanja u odnosu na visinu poreskih stopa onih poreskih obveznika koji imaju više nepokretnosti od onih koji imaju samo jednu nekretninu namijenjenu za stanovanje", navedeno je u Programu ekonomskih reformi.
Istovremeno, premijer Sarajevskog kantona Nihad Uk izjavio je još polovinom godine da postoji plan oporezivanja praznih stanova u ovom kantonu. Vlada je angažovala eksterne stručnjake zajedno s partnerima iz UNDP, kako bi našli zakonsko rješenje koje bi imalo višestruku korist za zajednicu.
"Ocijenili smo da veliki broj nekretnina u Kantonu Sarajevo stoji prazan, da imamo balon cijene koje nisu realne, a cilj nam je da uredimo tržište, odnosno da “otključamo” te nekretnine i da malo spustimo cijenu", poručio je Uk.
