Svijet

Sve je veći strah da će Rusija iskoristiti strašno taktičko nuklearno oružje. Šta je to uopće?

Ubrzo nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, predsjednik Vladimir Putin rekao je da prebacuje svoje "snage za odvraćanje" - što znači nuklearno oružje - u status "spremnosti za borbu".

To je izazvalo bojazan da bi Moskva mogla upotrijebiti "taktičko" nuklearno oružje - ne potpuni nuklearni rat, ali ipak dramatičan razvoj događaja, piše BBC.

Šta je taktičko nuklearno oružje?

Taktičko nuklearno oružje je ono koje se može koristiti na relativno kratkim udaljenostima.

To ih razlikuje od "strateškog" nuklearnog oružja. U Hladnom ratu, to su bile bombe koje su dvije supersile, SAD i Sovjetski Savez, mogle lansirati na velike udaljenosti jedna drugoj u domovinu.

Izraz "taktičko" ipak uključuje mnoge vrste oružja, uključujući manje bombe i projektile koji se koriste kao oružje "bojnog polja".

Kakvo taktičko nuklearno oružje ima Rusija?

Smatra se da Rusija ima oko 2.000 komada taktičkog nuklearnog oružja.

Oni se mogu postaviti na različite tipove projektila koji se obično koriste za isporuku konvencionalnih eksploziva.

Mogu se čak ispaljivati ​​kao artiljerijske granate na bojnom polju.

Također su razvijeni za avione i brodove - na primjer, torpeda i dubinske bombe za gađanje podmornica.

Vjeruje se da se ove bojeve glave nalaze u skladištima, a ne da su raspoređene i spremne za ispaljivanje.

Ali jedna zabrinutost je da bi Rusija mogla biti spremnija da koristi manje taktičko oružje nego veće strateške rakete.

"Oni to možda ne vide kao prelazak ovog velikog nuklearnog praga. Mogli bi to vidjeti kao dio svojih konvencionalnih snaga", kaže dr. Patricia Lewis, šefica međunarodnog sigurnosnog programa u istraživačkom centru Chatham House.

Koliko su moćni?

Taktičko nuklearno oružje se jako razlikuje po veličini i snazi.

Najmanji mogu biti jedan kilotona ili manje (ekvivalentno hiljadu tona eksplozivnog TNT-a) - veći mogu biti i do 100 kilotona.

Efekti bi zavisili od veličine bojeve glave, koliko daleko iznad zemlje detonira i lokalnog okruženja.

Ali za poređenje, bomba koja je ubila oko 146.000 ljudi u Hirošimi u Japanu tokom Drugog svetskog rata bila je 15 kilotona.

Smatra se da je najveće rusko strateško oružje najmanje 800 kilotona.

Je li Putinov razgovor o nuklearnom oružju razlog za zabrinutost?

Predsjednik Putin je više puta pomenuo rusko nuklearno oružje - očigledno da bi pokušao stvoriti osjećaj straha.

Američki špijuni vide ovo kao signal Zapadu da ga ubijedi da više ne intervenira u Ukrajini, a ne kao znak da planira nuklearni rat.

Ali drugi se brinu da je, iako su šanse male, moguće da bi Rusija, u određenim uslovima, mogla biti u iskušenju da upotrebi manje taktičko oružje u Ukrajini.

"Putinu je udobno u svijetu 'stabilnosti-nestabilnosti', dok je Zapad odvraćan od njegovog nuklearnog napada kao da NATO-ovo sredstvo odvraćanja od milijardu dolara nije ništa drugo do tigar od papira", tvitala je dr Marijana Budjerin, nuklearni stručnjak iz Belfer centra za Nauka i međunarodni poslovi, na Harvard Kennedy School.

Američki obavještajci kažu da Rusija ima teoriju koja se zove "eskalacija do deeskalacije" ako je u sukobu s NATO-om.

To uključuje činjenje nečeg dramatičnog - kao što je korištenje taktičkog oružja na bojnom polju, ili kao demonstracija negdje - ili prijetnja da će to učiniti.

Ideja je da se druga strana uplaši da odustane.

Zabrinutost je da bi, ako se Putin osjeća stjeranim u ćošak i da njegova strategija u Ukrajini propada, mogao iskoristiti taktičko nuklearno oružje kao "promjenu igre", kako bi prekinuo ćorsokak ili izbjegao poraz.

Ali situacija bi vjerovatno morala da se pogorša u Ukrajini - ili nazad u Rusiji - da bi on to razmislio.

James Acton, nuklearni stručnjak u Carnegie Endowment for International Pace u Washingtonu DC, kaže: „Opravdano sam zabrinut da bi u tim okolnostima Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje, najvjerovatnije na terenu u Ukrajini da uplaši sve i postigne svoje. Nismo još u toj tački."

Heder Vilijams, nuklearni stručnjak na Kings koledžu u Londonu, kaže da je jedan problem to što je nejasno kako bi Putinu izgledala "pobjeda" u Ukrajini - i šta bi moglo navesti Rusiju da upotrebi nuklearno oružje.

Može li njihova upotreba biti samouništavajuća?

Putin tvrdi da je Ukrajina dio Rusije, pa se upotreba nuklearnog oružja na njenoj teritoriji čini bizarnim.

Sama Rusija je blizu i "posljedice bi mogle preći granice", upozorava Patricia Lewis.

Jedini put kada je nuklearno oružje korišteno u sukobu bilo je od strane SAD na kraju Drugog svjetskog rata protiv Japana.

Da li bi Putin želio da postane prvi lider koji je prekršio tabue i iskoristio ih?

Neki se brinu da je pokazao spremnost da uradi stvari za koje su drugi mislili da neće, bilo da je invazio Ukrajinu ili koristio nervni agens u Salisburyju.

Dr Williams kaže da postoji još jedan razlog zašto Rusija možda ne koristi nuklearno oružje - Kina.

"Rusija u velikoj meri zavisi od kineske podrške, ali Kina ima nuklearnu doktrinu 'bez prve upotrebe'. Dakle, ako bi ih Putin koristio, Kini bi bilo neverovatno teško da stane uz njega. Ako ih je iskoristio, vjerovatno bi izgubio Kinu ."

Može li to dovesti do nuklearnog rata?

Niko ne zna tačno kuda bi upotreba taktičkog nuklearnog oružja dovela. Moglo bi eskalirati i Putin ne bi želio nuklearni rat. Ali pogrešna procena je uvek rizik.

„Zamišljali bi da će svi kapitulirati“, kaže Patricia Lewis. "Ono što bi se dogodilo je da bi NATO morao da uđe i odgovori."

SAD kažu da pomno prate situaciju.

Posjeduje opsežnu mašinu za prikupljanje obavještajnih podataka za praćenje ruske nuklearne aktivnosti - na primjer da li se taktičko oružje pomiče iz skladišta ili ima bilo kakve promjene u ponašanju na mjestima lansiranja.

Za sada kažu da nisu vidjeli značajnije promjene.

Teško je predvidjeti kako bi SAD i NATO odgovorili na bilo kakvu nuklearnu upotrebu. Možda neće htjeti dalje eskalirati situaciju i riskirati sveopšti nuklearni rat, ali bi također mogli htjeti podvući crtu.

To bi moglo značiti težak konvencionalni, a ne nuklearni odgovor. Ali šta bi Rusija tada uradila?

"Kada jednom pređete nuklearni prag, nema očigledne tačke zaustavljanja", kaže James Acton.

"Mislim da niko ne može imati povjerenja u to kako bi taj svijet izgledao."