Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama je na najvišoj stopi u četiri decenije, dosegnuvši 7,9% u februaru u odnosu na godinu ranije.
Potrošači bilježe nagli rast cijena raznih dobara i usluga jer se snažna potražnja sudara sa stalnim nedostatkom ponude.
Inflacija je jedan od najzahtjevnijih problema s kojima se suočavaju ekonomisti i kreatori vladine politike. Uzroci su bezbrojni, a alati koji se obično koriste za ukroćivanje cjenovnih pritisaka mogu, u nekim scenarijima, gurnuti privredu u recesiju, piše "Wall Street Journal".
Šta je inflacija?
Inflacija odražava širok rast cijena ili pad vrijednosti novca. Općenito je rezultat prevelike potražnje za premalo robe ili ograničenih usluga, što dovodi do povećanja cijena.
Napuhane cijene ne moraju nužno štetiti privredi u cjelini, a porast doživljavaju samo oni potrošači koji kupuju.
Na primjer, veći dio prošle godine cijene novih automobila su skočile zbog nestašice vozila uzrokovane nedostatkom komponenti kao što su poluvodiči.
Iako su postojali efekti valovitosti – kao što su veća potražnja i više cijene za polovne automobile, s obzirom na nedostatak novih – povećanje cijena automobila ne mora nužno utjecati na potrošače osim ako ne žele kupiti vozilo.
Više cijene u jednom sektoru ne dovode nužno do opće inflacije u cijeloj ekonomiji. Međutim, povećanje cijena u nizu kategorija oslabit će potrošačku moć.
Što uzrokuje inflaciju?
Trenutni napad inflacije ima nekoliko uzroka, od kojih su mnogi povezani s pandemijom koronavirusa.
S jedne strane, potrošači su podržani uštedama od državnih poticajnih programa i smanjenom potrošnjom na usluge kao rezultatom ograničenja poslovanja, što ih navodi da otvore prostor za robu koja je u smanjenoj ponudi.
Manje je radnika na tržištu rada, što potiče one koji rade da traže povišice. A niske kamatne stope Federalnih rezervi učinile su zaduživanje jeftinijim, čineći velike investicije privlačnijim. Ovi i mnogi drugi faktori povećavaju troškove.
Cijene energije, uključujući benzin, porasle su jer proizvodnja nafte i plina zaostaje za povratkom potražnje potrošača koji je proizašao iz pandemije.
Oživljena potražnja dovela je i do poremećaja u lancu opskrbe. Nedostaje vozača kamiona, kapaciteta u morskim lukama i skladišnih prostora, što dovodi do skupih kašnjenja i porasta cijena dostave robe.
Dodatni troškovi, na svakom koraku od proizvodnje do prodaje, dovode do povećanja cijena za potrošače, a neke kompanije iskorištavaju rijetku priliku za podizanje cijena.
Kako se mjeri inflacija?
Postoje različiti načini mjerenja inflacije, čak i među državnim agencijama. Skraćena verzija dolazi iz indeksa potrošačkih cijena američkog Ministarstva rada, ili CPI, koji se izračunava pomoću ankete domaćinstava i pokriva samo potrošnju na robu i usluge.
Isključuje troškove koji se ne plaćaju izravno, kao što je medicinska briga koju plaća zdravstveno osiguranje. Njegov ograničeni skup rashoda može učiniti CPI promjenjivijim.
Indeks cijena lične potrošnje ili PCE uzima u obzir širi raspon rashoda – i povratne informacije od poduzeća – kako bi pružio opširniju sliku promjena cijena.
Ovo očitanje inflacije preferirano je mjerenje Federalnih rezervi. Ministarstvo trgovine mjesečno objavljuje svoju PCE procjenu kao dio izvještaja o prihodima i potrošnji.
Koliko brzo cijene rastu?
CPI je porastao za 7,9% u odnosu na godinu ranije, prema izvještaju Ministarstva rada za februar.
S obzirom da su hrana i energija uklonjeni iz slike – cijene u tim kategorijama mogu biti promjenjive – CPI raste po nešto nižoj stopi od 6,4%. Očitanja, međutim, pokazuju da su povećanja cijena široko rasprostranjena i znatno iznad ciljeva kreatora politike za godišnju inflaciju, koja se u prosjeku kreće oko 2%.
Kriza u Ukrajini potaknula je cijene nafte, a američki troškovi benzina su početkom marta dosegli rekord, što je doprinijelo već visokoj inflaciji.
Taj je tempo najbrži 12-mjesečni porast temeljne inflacije u četiri desetljeća, što znači da otprilike polovina nacije nikada nije doživjela sličan porast cijena.
Koja dobra ili usluge pokreću rast cijena?
Cijene rastu u cijeloj privredi, ali ne jednako.
Cijene polovnih automobila porasle su za 41,2% u februaru u odnosu na godinu ranije. Cijene hrane porasle su za 7,9%, što je najveći rast od 1981.
Cijene u restoranima porasle su najviše od ranih 1980-ih. Cijene prehrambenih proizvoda porasle su za 8,6%, budući da su cijene mesa i jaja nastavile rasti dvocifrenim stopama u odnosu na prethodnu godinu.
I plaće rastu, zar ne? No rastu li dovoljno da zadrže kupovnu moć ljudi s obzirom na tempo inflacije?
Na ovom zategnutom tržištu rada radnici dobivaju povišice.
Ali u realnim dolarima, njihov novac ne ide tako daleko kao prije. Godišnji rast plaća odvija se najbržim tempom u dva desetljeća, ali inflacija i dalje nadmašuje plaće većine radnika, narušavajući njihovu potrošačku moć.
Drugi faktor koji utječe na inflaciju su očekivanja o rastu cijena. Ako kompanije vjeruju da postoje široko rasprostranjena očekivanja potrošača da cijene rastu, možda će se osjećati sklonijim podizanju cijena bez straha da kupci neće potrošiti ili odlučiti kupovati kod konkurenta.
To također može dovesti do toga da zaposlenici traže veće plaće od poslodavaca jer su im troškovi života porasli, što može dovesti do inflatornog ciklusa rasta plaća i cijena.
Čuli smo puno o tome kako bi povišena inflacija trebala biti privremena. Što misli većina ekonomista?
Većina ekonomista vjeruje da bi se inflacija trebala smiriti kasnije ove godine, kako se lanci opskrbe normaliziraju i cijene energije prestanu rasti.
No, kao što je među ekonomistima često slučaj, postoji neslaganje oko razine na kojoj će se povećanje cijena stabilizirati. Dužnosnici Fed-a smatraju da će se inflacija do kraja godine vratiti na 2,6%.
