Švedska strategija za borbu protiv epidemije koronavirusa ponovno se našla na udaru kritika nakon što su emailovi pokazali da je vodeći epidemiolog te zemlje Anders Tegnell naočigled pitao bi li veća smrtnost među starijim ljudima bila prihvatljiva ako bi dovela do bržeg stjecanja imuniteta krda, piše The Guardian.
Nagađanja o mogućim stavovima vodećih švedskih stručnjaka za javno zdravstvo dodatno su se intenzivirala nakon što se ispostavilo da je Tegnell, arhitekt strategije za borbu protiv koronavirusa koja ne uključuje karantin, obrisao neke svoje emailove. Tegnell je više puta ponovio da vladin cilj nije brzo razvijanje imuniteta krda, već usporavanje širenja virusa do te mjere da se zdravstveni sistem može efikasno nositi s epidemijom.
Međutim, email korespondencija do koje su švedski novinari došli pomoću Zakona o pravu na pristup informacijama pokazuju da je Tegnell o imunitetu krda kao cilju govorio još sredinom marta, odnosno u danima nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju Covida-19.
U jednoj korespondenciji, Tegnell je svome finskom kolegi Miki Salminenu i direktoru Švedske nacionalne zdravstvene agencije (FHM) proslijedio email penzionisanog ljekara koji je sugerirao da se protiv epidemije može boriti tako da se zdravim ljudima dopusti da se u kontroliranim uvjetima namjerno zaraze virusom.
„Jedna od tačaka bila bi da se škole drže otvorenima kako bi se brže stekao imunitet krda“, komentirao je Tegnell.
Salminen je odgovorio da je Finska agencija za zdravstvo razmotrila to, ali da je odustala jer će "djeca kroz vrijeme svejedno infekciju prenijeti drugim dobnim grupama". Finski je model sugerirao da bi zatvaranje škola usporilo širenje virusa među starijom populacijom za otprilike 10 posto. Tegnell je na to odgovorio: "Moglo bi se isplatiti za 10 posto?"
Tegnell, koji je tvrdio da djeca iskuse uglavnom blage simptome bolesti Covid-19 te da ga ne šire na velik broj populacije, poriče da su vlasti odlučile škole ostaviti otvorenima kako bi se ostvario imunitet krda.
„Komentirao sam mogući učinak, a ne očekivani koji je bio dio procjene prikladnosti mjere“, rekao je Tegnell Emanuelu Karlstenu, novinaru koji je došao do emailova.
„Stoga, držanje škola otvorenima kako bi se stekao imunitet krda nikada nije bilo relevantno“, dodao je.
Švedska je naknadno zatvorila škole za sve učenike starije od 16 godina, ali ih je ostavila otvorene za mlađe učenike te je insistirala na prisustvo u učionicama. Socijalnim su se službama prijavljivale porodice koje su djecu zadržavale kod kuće, a prijetile su im i kazne. Vrijedilo je to čak i za porodice čiji su članovi pripadali visokorizičnim grupama.
Švedska je također zabranila okupljanja s više od 50 učesnika, ali je samo zatražila da se ljudi kod kuće i na poslu drže distance te da rade od kuće kad god je to moguće. Distanciranje nije bilo naređeno. Trgovine, kafići, restorani i teretane ostali su otvoreni.
Tegnell je u jednom od drugih emailova zamolio jednog od svojih prethodnika Johana Gieseckea da izradi model koji bi pokazao što bi se dogodilo kada bi se virus pustio da slobodno kola stanovništvom. Giesecke je rekao da bi se učenici viših razreda srednjih škola u učionice mogli vratiti nakon Uskrsa.
Dnevne novine Aftonbladet pišu da je Tegnell naočigled obrisao nekoliko emailova iz perioda od januara do aprila. Tegnell je u tom periodu poslao više od 200 emailova, a njima su temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama novinari htjeli pristupiti. Aftonbladet tvrdi da su se u obrisanim emailovima nalazili dijelovi njegovih razgovora sa zaposlenicima vlade, zdravstvenim stručnjacima i Gieseckeom. Nije jasno kada su tačno emailovi obrisani.
Agencija za javno zdravstvo tvrdi da ne čuvaju sve emailove te da neki nedostaju zato što ih je neki od zaposlenika odbacio, odnosno obrisao.
Tegnell je rekao da su se ti emailovi vjerovatno ticali radnih razgovora s različitim grupama koji se nisu morali čuvati.
„Brišem puno emailova koje ne smatram dovoljno relevantnima da bih ih sačuvao“, rekao je te daljnja pitanja na tu temu preusmjerio na odvjetnike Agencije.
Iako je porekao da je imunitet krda bio strateški cilj, Tegnell je više puta rekao da je strogi karantin neodrživ te da je švedski pristup, koji je podržao veći dio stanovništva, a koji su kritizirali mnogi stručnjaci, bolja priprema za drugi val epidemije.
Broj zaraženih u Švedskoj stabilno pada od juna. Zemlja je zabilježila 84.294 slučaja zaraze koronavirusom i 5.783 smrtna slučaja. Broj preminulih na milion stanovnika u Švedskoj je veći nego u drugim nordijskim zemljama, ali je manji od onih koje su uvele karantene poput Velike Britanije, Španije i Italije.
Vlasti procjenjuju da se 40 posto stanovnika Stockholma do maja zarazilo koronavirusom, međutim studije na nacionalnoj razini pokazale su da je imunitet na virus relativno nizak. Studija objavljena prošle sedmice u časopisu "Journal of the Royal Society of Medicine" zaključila je da imunitet krda "nije na vidiku".
Učenici svih dobnih grupa u Švedskoj iduće se sedmice vraćaju u klupe, što je nagnalo roditelje i neke stručnjake da se založe za 'odgovorniju politiku', koja bi uključivala obvezno nošenje maski i pridržavanje mjera distanciranja. Tegnell se protivi tome da maske budu obavezne u školama.
Studije iz drugih zemalja kažu da naučnici još ne razumiju kako djeca doprinose pandemiji, ali da se zna da se djeca koja idu u školu mogu zaraziti koronavirusom te da ga mogu prenijeti na druge članove društva. Profesorica mikrobijalne patogeneze Cecilia Söderberg-Nauclér rekla je da niska stopa širenja koronavirusa među školskom djecom ne opravdava zaključak da se škole mogu otvoriti bez restrikcija.
