Svijet

Svi pričaju o Ukrajini, a na pomolu je rat koji bi uveo svijet u apokalipsu: Ovaj sukob bi se vodio nuklearnim oružjem

Donedavno sam prijateljima koji su me pitali za mišljenje o korejskoj situaciji govorio da, koliko god Sjeverna Koreja bila provokativna, neće biti rata između dvije Koreje sve dok Sjedinjene Države drže svoje vojnike u blizini Seula. Tamni oblak koji se skupio nad Korejskim poluotokom natjerao me da promjenim svoju perspektivu. Čini se da su četiri vremenske fronte na putu sudara koji bi mogao dovesti do izbijanja drugog korejskog rata, piše Seung-Whan Choi za The Hill.

Prvo, pad američke vojne sposobnosti stvara opasan vakuum moći u Južnoj Koreji. SAD više ne mogu održati svoju vojnu nadmoć u cijelom svijetu i moraju revidirati svoj globalni sigurnosni plan. Brzo povlačenje iz Afganistana bio je primjer slabljenja ove hegemonije i moglo bi nagovijestiti pokušaje SAD-a da promijene svoje vojne prioritete.

Budući da ruski predsjednik Vladimir Putin neće niti zaustaviti svoju agresiju na proširenje NATO-a niti napustiti svoju ambiciju za "Veliku Rusiju", predsjednik Biden je prisiljen premjestiti ograničenu vojne snage u istočnu Evropu kako bi se suprotstavio ruskim izazovima Ukrajini. Korejski poluotok može biti ugrožen ovom preraspodjelom. Biden će možda morati smanjiti razinu američkog sigurnosnog kišobrana nad Južnom Korejom kako bi pojačao sigurnosne mjere u Evropi. To bi moglo ohrabriti sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una da testira granice na Korejskom poluotoku.

Drugo, Bidenov vanjskopolitički tim nije diplomatski ljubazan prema Sjevernoj Koreji koliko bi mogao biti. Državni sekretar Antony Blinken i savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan nikada nisu davali prioritet razgovorima sa Sjevernom Korejom u odnosu na pitanja koja se tiču ​​Kine, Rusije i Irana. Daniel Kritenbrink, pomoćnik državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Pacifika, možda bi i više na tome inzistirao da je njegov šef spreman sudjelovati u diplomatiji sa Sjevernom Korejom "bez preduvjeta". Međutim, navodno odabirom Philipa Goldberga, bivšeg izvršitelja sankcija Sjevernoj Koreji, da postane ambasador u Južnoj Koreji, Biden će poslati jasan signal Kimu.

Koliko god se SAD trudio komunicirati sa Sjevernom Korejom, Kim neće pozitivno odgovoriti sve dok SAD ne ukine ekonomske sankcije njegovom režimu i ne okonča zajedničke vojne vježbe s Južnom Korejom. U nastojanju da se uspostavi mir i stabilnost na Korejskom poluotoku, Biden mora priznati da, baš kao što je zabrinut da Kina koristi ekonomsku prisilu protiv drugih zemalja, Kim ima istu zabrinutost zbog američkih postupaka prema njegovoj zemlji.

Treće, otkako je Kim došao na vlast 2012. godine, vojska Sjeverne Koreje postala je mnogo moćnija brzim napretkom nuklearnog oružja i programa balističkih projektila. Očito je da se, unatoč naporima SAD-a i Južne Koreje, Sjeverna Koreja neće denuklearizirati; nuklearno oružje smatra najvažnijim resursom za svoju nacionalnu sigurnost. Štaviše, Kim je odlučni neprijatelj s jednom vanjskopolitičkom porukom: "Oko za oko". Vjerovatno će prihvatiti "časnu smrt" za svoj režim do koje bi došlo ako bi slijedio politiku "oko za oko", umjesto da preživi u sramoti.

Pritisak na Kima da se odrekne svog nuklearnog arsenala je slijepa ulica. Njega to podsjeća na druge diktatore, poput libijskog Moammara Gadhafija i iračkog Sadama Husseina, koji su odustali od svojih programa nuklearnog oružja, a zatim su bili ubijeni. Kim je također svjestan sigurnosnog rizika koji su tri bivše sovjetske republike - Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan - iskusile na različitim razinama nakon što su odustale od nuklearnog oružja nakon raspada SSSR-a 1991. godine.

Kako bi sjedio zajedno s Kimom i vodio smislene razgovore, Biden mora biti spreman inovirati svoju korejsku politiku. Prisjetimo se Ezopove basne "Sjeverni vjetar i sunce", u kojoj sunce pobjeđuje kada se vjetar i sunce klade na to šta će čovjeka natjerati da skine kaput. Inače će se Kim zasigurno nastaviti igrati s nuklearnim projektilima i svaki pokušaj njihovog oduzimanja doživljavat će kao prijetnju svom režimu i životu.

Četvrto, unutrašnja politika Južne Koreje uskoro bi mogla staviti so na ranu Sjeverne Koreje. Na nadolazećim predsjedničkim izborima u martu, ako pobjedi konzervativni Yoon Seok-youl sa Strankom moći naroda, zemlja će imati "jastreba" za predsjednika. Yoon je 27 godina bio glavni tužitelj koji je naučio vidjeti stvari crno ili bijelo. Iako je rekao da je otvoren za komunikaciju sa Sjeverom i za pružanje humanitarne pomoći zemlji, također je zauzeo čvrst stav po pitanju sigurnosti, čak sugerirajući da bi Jug trebao pokrenuti preventivni napad na Pjongjang ako se Seul suoči s neposrednom prijetnjom nuklearnog raketnog napada.

Sjeverna i Južna Koreja zajedno su samo 1,16 puta veće od Wyominga. Gdje bi se svi Korejci - i 28.500 američkih vojnika koji su tamo stacionirani - mogli skloniti kako bi izbjegli katastrofalne eksplozije kada Sjeverna Koreja ispali još nuklearnih projektila u znak odmazde?

Doista, s američkim vojnim prioritetima koji će se vjerovatno promijeniti iz nužde i potencijalom tvrdolinijaškog vođe u Južnoj Koreji da se suprostavi Kimu, rizik od još jednog korejskog rata postaje veći nego ikad prije.