Sukob koji je izbio protekle sedmice između Evropske unije i farmaceutskog giganta AstraZenece, a rezultovao prijetnjama EU da će blokirati izvoz evropskih vakcina rani je znak svojevrsnog vakcinaškog nacionalizma koji bi mogao da se proširi širom globusa, piše Business Insider.
EU je zaprijetila da će ograničiti izvoz vakcina trećim zemljama, uključujući Veliku Britaniju, usljed nezadovoljstva zbog sporog procesa vakcinisanja na kontinentu. Brisel je na kraju odstupio od najkontroverznijeg dijela svog plana, koji bi uključio nametanje granice na irskom ostrvu, nakon međunarodnih i kritika iz Irske, članice EU.
Međutim, industrijski lideri su zabrinuti da će potezi EU navesti druge države i blokove da izađu sa sličnim planovima i gurnu svet u štetne vakcinaške trgovinske ratove. Oni se plaše da su odluke EU poslale opasan signal svijetu da je “vakcinaški nacionalizam” prihvatljiva taktika za borbu protiv pandemije.
Neimenovani izvor iz međunarodne trgovine rekao je nedavno Business Insideru da je potez Evropske komisije “otvorio Pandorinu kutiju”.
„To je poslalo veoma opasan signal svetu da je krajnji cilj njihove politike obezbijediti što je moguće veći dio tržišta za evropske građane“, rekli su izvori.
Jedna velika međunarodna biznis grupa istakla je da je sukob navukao “oblak neizvjesnosti” preko međunarodnih napora da se građani svijeta vakcinišu protiv covida-19.
„Signali koje smo primili iz Brisela sugerišu da su zvaničnici svjesni zabrinutosti koju smo izrazili u ime globalnog biznisa prošle sedmice, ali propisi ostavljaju otvoren rizik da će pošiljke biti blokirane, nadvijajući time oblak nesigurnosti nad napore za globalnu distribuciju vakcina“, izjavio je John Danton, generalni sekretar Međunarodne trgovinske komore koji je prošle sedmice upozorio EK na opasnosti svog pristupa nabavci vakcina.
I sama predsjednica EK Ursula von der Layen priznala je nedavno po prvi put propuste na evropskom nivou u nabavci vakcine protiv koronavirusa.
Da li je potez EU samo uvod u globalni vakcinaški rat? Business Insider iznosi tri scenarija koja najviše brinu industrijske grupe.
Postoji realna opasnost da će ostale države sada uvesti kontrolu izvoza vakcina proizvedenih u svojim granicama kako bi zaštitile zalihe za svoje stanovništvo. Proizvodnja vakcina je geografski koncentrisana u svega nekoliko zemalja, poput Indije.
Svaka odluka bilo koje od takvih zemalja da nametne kontrolu izvoza ozbiljno bi poremetila globalnu nabavku vakcina.
Neke države su već demonstrirale svoju tendenciju da skupljaju zalihe tokom pandemije, kako napominje Business Insider ne samo Sjedinjene Američke Države koje su prošle godine rekle da će zaplijeniti izvoz medicinske opreme, poput maski i rukavica, dok ne ustanove da li će im trebati u borbi protiv pandemije.
Neki od sastojaka koji se uobičajeno koriste u proizvodnji vakcina geografski su također koncentrisani u šačici zemalja. Jedan od primjera je ekstrakt čileanskog “drveta sapuna” (Quillaja saponaria), koji se redovno koristi za pravljenje vakcina kojima se pojačava imuna reakcija organizma. Očekuje se da će ovaj sastojak biti korišten u najmanje jednoj vakcini protiv covida koju pravi Novavax, kako je izvijestio Atlantic.
Protekcionizam je tokom pandemije već promolio svoju glavu. Tursku su, naprimjer, španski zvaničnici optužili da je zaplijenila dijelove respiratora iz Kine koji su bili namijenjeni Španiji a Tunis je prošle godine optužio Italiju da je zaplijenila pošiljku medicinskog alkohola koji je putovao ka njima.
Suštinski problem je što nema dovoljno proizvodnog kapaciteta da se vakciniše čitava svjetska populacija ove i čak one tamo godine. Izvještaj koji je objavio UBS otkrio je da – prema trenutnoj stopi – svega 10 posto sveta biti imunizovano protiv covida do kraja ove godine, a taj procenat će krajem 2022. porasti na svega 21 posto.
Ta ograničena ponuda će skoro isključivo biti korištena za imunizaciju populacija bogatih zemalja, koje su unaprijed kupile skoro čitavu isporuku vakcina. Ali, nacionalistički pristup nosi sa sobom velike posljedice po javno zdravlje jer se pandemija produžava a raste vjerovatnoća od pojave novog soja, otpornog na vakcine.
I ne samo to, takav pristup povlači i značajne ekonomske troškove. Izvještaj Međunarodne trgovinske komore je prošle sedmice otkrio da će nejednaka distribucija vakcina protiv covida koštati svjetsku ekonomiju devet biliona dolara usljed produžavanja pandemije.
Pola tih troškova snosit će bogate zemlje. Međutim, strahuje se da u globalnom vakcinaškom ratu, baš kao i u oružanom sukobu, na kraju gube sve strane.
