Vijesti

Svirepi zločini nad ženama: Žrtve žive u strahu, a društvo šuti. Istražili smo je li zakazao sistem?

Prije nekoliko dana javnost u BiH poresla je vijest o brutalnom ubistvu koji se dogodilo u Sarajevu kada je 35-godišnji Eldin Hodžić iz pištolja ubio 34- godišnju Almu Kadić.

Podsjetimo, nakon krvavog pohoda Hodžić je uhapšen, a kao potencijalni motiv ovog svirepog zločina navode se neraščišćeni računi među bivšim supružnicima koji imaju malodobno dijete. Određen mu jednomjesečni pritvor.

Život u strahu

Mnogi navode da je Hodžić i ranije bio nasilan prema Almi, i u periodu kada su bili u bračnoj zajednici. Vrlo često ju je kako mnogi navode fizički maltretirao. Prema navodima medija, protiv Hodžića postoji i presuda Općinskog suda u Sarajevu zbog nasilja u porodici.

Istražili smo da li je i u ovom slučaju zakazao cjelokupni sistem, jer je nasilje prijavljeno policiji. Alma je živjela u strahu, policiji se obraćala više puta. Nažalost, na kraju se pokazalo da se sama nije mogla odbraniti od zlostavljača.

Dakle, iako je protiv Hodžića postojala presuda Općinskog suda u Sarajevu zbog nasilja u porodici, on je i dalje fizički maltretirao Almu i dijete. Da bi saznali koliko je zakazao stistem u BiH te koliko se radi na mijenjaju nekih stvari kako se više ovakve tragedije ne bi dešavale, pozvali smo Sigurnu kuću u Sarajevu.

Ovo je Alma Kadić koju je usmrtio bivši suprug

Kordinator Nataša Mujkanović je za Raport kazala je da smještaj u Sigurnu kuću ide preko Centra za socijalni rad, te kako imaju dobru saradnju sa institucijama.

“Sve se radi na tome da bi se ovo poboljšalo. Nasilje je specifično. Večinom se izriču uslovne kazne, ali vrlo često se desi i zatvorske. Mi kao organizacija imamo saradnju sa institucijama. Društvo ne želi nekada prijavi nasilje. Zasigurno bi trebala veća kontrola nad nasilnicima. Mi kao nevladina organizacija radimo sve da se sve ovo poboljša. Sreća, pa postoje neki zakoni, prije nije bilo nikakvih zakona”, istaknula je Mujkanović.

Prijava na SOS telefon

Navodi da je bitno da žene ne bježe od problema te da pronađu sigurnost upravo u ovim institucijama poput Sigurne kuće.

“Želimo da radimo na njihovom osnaživanju. Nekada žene kada izađu iz porodice ne prijavljuju nasilje. Bitno je da žene koje trpe nasilje da se prijavljuju na SOS telefon. Tokom pandemije je registrirano 20 posto više prijavljenih slučajeva nasilja. Molim ovim putem sve one koji trpe neki oblik nasilja da pozovu SOS crvena linija – 033 222 000“, istaknula je za naš portal Mujkanović.

Šta kažu psiholozi? Istraživanja WHO

Pozvali smo i psihologa Čedomira Novakovića kako bi nam kazao koliko ovakve stvari utječu na odrastanje djeteta.

“Djeca će biti obilježena dok god su živa, samo je bitno da li će za te stvari biti odgovorni samo roditelji ili sistem. Smatram da još postoje oni porodični sukobi se zataškavaju, jer šta će reći komšije. Porast nasilja je u svijetu, ali i kod nas sve veći. Na to mogu utjecati razni faktori i krize, od ekonomske pa do političke. Nažalost, postoji sve veći procenat onih koji znaju da neka osoba ima problem, ali ništa ne urade po tom pitanju. Tek kada se desi incident onda se retrospektivno govori o tim problemima. Ne postoji dijagnostika, ne postoji prevencija u našem društvu”, kazao je Novaković za Raport.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je jedna od tri žene širom svijeta doživjela neki oblik nasilja. Većina počinitelja su bili intimni partneri.

Alarmantan je podatak da su oko 38 posto ubistava žena počinili muškarci sa kojima su bile u intimnoj vezi. Istraživanje Fondacije Lokalne demokratije pokazalo je da je u BiH skoro svaka druga žena iskusila neki oblik nasilja, koje kako oni smatraju postaje sve kompleksnije, a žene bivaju životno ugroženije.

Nažalost, uprkos svim zakonskim i institucionalnim okvirima koji su na snazi, žrtve nasilja u porodici se suočavaju s višestrukim međusobno uvjetovanim problemima i nije im obezbijeđen, ili je samo djelimično obezbijeđen, sistem podrške i zaštite.



Povezani postovi: