Prelazak granice od 100 biliona dolara je nova prekretnica za globalnu ekonomsku proizvodnju. Uprkos konfliktima, stagnaciji i brojnim preprekama, svjetska ekonomija će dostići 104 biliona dolara, pokazale su projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Među najmoćnijim ekonomijama svijeta dominiraju Sjedinjene Američke Države i Kina, dok je Njemačka neprikosnoveni lider Evrope.
Zbog nedavnih sukoba u svijetu, uskih grla u lancu snabdijevanja i naknadne inflacije, globalne ekonomske projekcije se revidiraju naniže. Globalni godišnji rast BDP-a za 2022. je prvobitno bio projektovan na 4,4 posto od januara, ali je od tada prilagođen na 3,6 posto.
Iako ovo ne djeluje kao dobra prognoza, analiza MMF-a navodi da će svjetska ekonomija ipak dostići prekretnicu od 104 biliona. Dok velikih iznenađenja na spiskovima najvećih i najmanjih ekonomija svijeta – nema.
The $100 Trillion World Economy 2022 pic.twitter.com/czWaJ0mIhk
— Roy Manterfield (@MumblingNerd) November 6, 2022
50 najvećih ekonomija svijeta
Sjedinjene Države su i dalje ekonomski lider u svijetu, sa BDP-om od 25,3 biliona dolara — što čini skoro jednu četvrtinu globalne ekonomije. Kina slijedi SAD sa BDP-om od blizu 19,9 biliona dolara. Dalje se na rang listi nalazi Japan sa BDP-om od 4,9 biliona.
Lider u Evropi je Njemačka sa 4,3 biliona dolara, a slijedi je Velika Britanija sa 3,4 biliona. Naredna je Indija, a potom i Francuska, Kanada i Italija.
Jedna značajna promjena u odnosu na posljednje objavljene analize je da je Brazil sada ušao u prvih 10, prestigavši Južnu Koreju. Rusija je odmah ispod crte, na 11. mjestu, sa BDP-om od 1,8 biliona dolara.
Dok je rast kineskog BDP-a usporen posljednjih godina, projekcije i dalje ukazuju na to da će zemlja prestići SAD do 2030. godine, svrgnuvši sa trona svjetskog ekonomskog lidera.
Regioni za koje se takođe očekuje da će doživeti rast u bliskoj budućnosti je Bliski istok i Sjeverna Afrika, zahvaljujući višim cijenama nafte. Irak i Saudijska Arabija posebno prednjače u ovoj trci. Očekuje se da će rast regionalnog BDP-a u ovoj oblasti biti oko 5% posto u 2022.
50 najmanjih ekonomija na svijetu
Neke od najmanjih svjetskih ekonomija bile su posebno teško pogođene pandemijom. A kasnije su bile najviše pogođene inflacijom i nestašicama hrane kao posljedica rata u Ukrajini.
Najmanja ekonomija na svijetu mjerena na rang listi MMF-a je Tuvalu sa 66 miliona dolara. Većina njih se smatra zemljama sa niskim do srednjim prihodima i zemljama u razvoju. Prema podacima Svjetske banke, u zemljama u razvoju nivo dohotka po glavi stanovnika u 2022. godini biće oko 5 posto ispod trendova prije pandemije.
Za neke zemlje se zapravo predviđa negativan rast BDP-a ove godine. Posebno u zemljama u razvoju i ekonomijama u razvoju u Evropi.
Na listi najmanjih ekonomija nalaze se i Nauru, Kiribati, Palau, Maršalova ostrva, Mikronezija, Sao Tome i Principe, Tonga, Dominika i Samoa.
Inflacija, stagflacija, recesija – koliko je to loše?
Iako je globalni ekonomski rast već revidiran naniže, moguće je da bi situacija mogla biti još ozbiljnija. Organizacije poput Svjetske banke kažu da rizici od stagflacije rastu. Stagflacija, koja se nije dogodila od 1970-ih, definisana je kao ekonomija koja doživljava rastuću inflaciju u kombinaciji sa stagnirajućim ekonomskim rezultatom.
Trenutno je globalna potrošačka inflacija trenutno vezana na 7 posto. Dnevna roba postaje sve teža za kupovinu. A kamatne stope rastu dok centralne banke širom svijeta pokušavaju da kontrolišu situaciju. Kao što pokazuju nedavni događaji na Šri Lanki, zemlje sa niskim prihodima su posebno izložene riziku od ekonomske nestabilnosti.
