Najmanje 16 vojnika, ali i određen broj civila poginuo je jučer u najžešćim borbama između Armenije i Azerbajdžana od 2016., koje bude strahove oko stabilnosti na području južnog Kavkaza, koridora za naftu i plin za svjetska tržišta.
Sukobi između dviju bivših sovjetskih republika, koje su ratovale devedesetih godina prošlog stoljeća, počeli su jučer ujutro, a nastavili su se i danas raspoređivanjem teškog topništva na obje strane. Radi se o najnovijem odmjeravanju snaga u dugogodišnjem sukobu oko Nagorno-Karabaha, odmetnute regije unutar Azerbajdžana naseljene uglavnom Armencima.
Ratno stanje i opća mobilizacija
Nagorno-Karabah je objavio da je 16 njegovih vojnika ubijeno, a više od 100 ranjeno nakon što je Azerbajdžan pokrenuo zračni i topnički napad. Armenija i Nagorno Karabah proglasili su ratno stanje i opću mobilizaciju muškog stanovništva. Azerbajdžan, koji je također proglasio ratno stanje, rekao je da su njegove snage odgovorile na armenski napad u kojem je ubijeno pet članova jedne obitelji.
Također je kazao da je Baku preuzeo kontrolu nad sedam sela. Nagorno-Karabah je najprije zanijekao takva izvješća ali je kasnije priznao da je izgubio "neke položaje" i da je imao civilnih gubitaka, ali nije precizirao brojke.
Sukobi su izazvali živu diplomatsku aktivnost kojom se žele smanjiti nove tenzije u više desetljeća dugom sukobu većinski kršćanske Armenije i muslimanskog Azerbajdžana.
Veoma pomno gledamo na to
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će SAD pokušati zaustaviti nasilje koje je buknulo između Armenije i Azerbejdžana.
"Veoma pomno gledamo na to. Imamo mnogo dobrih odnosa u tom regionu. Vidjet ćemo da li to možemo zaustaviti", rekao je on, prenosi Reuters.
Američki State Department osudio je nasilje te pozvao na hitni prestanak sukoba i bilo kakve retorike ili drugih akcija koje bi mogle pogoršati situaciju.
Američki demokratski predsjednički kandidat i bivši potpredsjednik Joe Biden kazao je da neprijateljstva u regiji mogu eskalirati u veći konflikt.
Pozvao je Trumpovu administraciju da traži više posmatrača na liniji razdvajanja, a Rusiju da "prestane osiguravati oružje" i jednoj, i drugoj strani.
Turska je saopćila da razgovara s članovima grupe iz Minska koja je posrednik između dvije zemlje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, ali nisu objavljeni detalji tog razgovora.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan razgovarao s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Aliyevim.
Erdogan je obećao podršku tradicionalom savezniku Azerbejdžanu, rekavši da je Armenija "najveća prijetnja miru u regiji", te je pozvao "cijeli svijet da stane uz Azerbejdžan, u njegovoj borbi protiv invazije i zvjerstava".
Obje strane su zabilježile civilne žrtve
Armenija i Azerbejdžan na korak su od rata, poslije eskalacije sukoba u azerbejdžanskoj oblasti Nagorno-Karabah, s većinski armenskim stanovništvom, prenose mediji.
Sedamnaest armenskih separističkih boraca ubijeno je, a više od 100 ranjeno u borbama, rekao je predsjednik nepriznatog Nagorno-Karabaha Araik Harutyunyan, ocjenjujući da su njegove snage "izgubile pozicije".
Obje strane su zabilježile civilne žrtve, prenosi Al Jazeera.
"Umorni smo od prijetnji Azerbejdžana, borit ćemo se do smrti da riješimo ovaj problem jednom zauvijek", rekao je 36-godišnji Artak Bagdasaryan za AFP, dodajući da čeka poziv za vojsku.
Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su nezavisnost za vrijeme sukoba, koji je izbio nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. godine.
Iako su 1994. godine dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.
