Karl Fagerström, cijenjeni stručnjak u oblasti zavisnosti od nikotina i smanjenja štetnosti od pušenja, već decenijama zauzima centralno mjesto u globalnoj debati o kontroli duhana. S doktoratom iz 1981. godine na temu zavisnosti od nikotina i prestanka pušenja, Fagerström je postao ključna figura u uvođenju strategija koje mogu spasiti milione života. Kao izumitelj Fagerströmovog testa za zavisnost od nikotina i jedan od osnivača Društva za istraživanje nikotina i duhana (SRNT), njegova ekspertiza i uvjerenja oblikovali su politiku i regulative u mnogim zemljama.
Kako Fagerstrom objašnjava švedski fenomen u smanjenju stope pušenja?
Jedan od najintrigantnijih aspekata švedskog pristupa smanjenju štetnosti od pušenja je paradoks koji pokazuje da, iako Šveđani konzumiraju nikotin na istom nivou kao i ostatak Evrope, oni imaju značajno manje zdravstvenih problema povezanih s pušenjem. Ovaj fenomen nije slučajan, već je rezultat promišljene i dobro implementirane strategije koja stavlja akcenat na manje štetne alternative za konzumaciju nikotina.
„Nikotin sam po sebi nije glavni uzrok bolesti povezanih s pušenjem, već način na koji se konzumira,“ objašnjava Fagerström, naglašavajući da upravo ovaj uvid omogućava Švedskoj da postigne bolje zdravstvene rezultate od mnogih drugih zemalja.
U Švedskoj, otprilike jedan od četiri muškarca konzumira nikotin, što je stopa usporediva sa susjednim zemljama i EU. Ipak, švedski muškarci imaju 38% manje smrtnih slučajeva povezanih s duhanom i 41% nižu učestalost raka pluća u poređenju s evropskim prosjekom.
Ključ uspjeha? Prihvatanje manje štetnih proizvoda
Ovaj uspeh nije samo rezultat švedske kulture ili genetike, već svjesnog prelaza na proizvode kao što su snus i nikotinske vrećice, koji su dokazano manje štetni od cigareta, ističe Fagerström. Ovaj pristup, fokusiran na regulaciju i promociju bezdimnih alternativa, omogućio je Švedskoj da smanji rizike bez drastičnih zabrana i restrikcija.
Fagerström dalje objašnjava da su mnoge zemlje, poput Japana, uspjele da značajno smanje stopu pušenja kroz prihvatanje novih tehnologija i proizvoda sa smanjenim rizikom. Japan je, na primjer, doživio ubrzan pad prodaje cigareta nakon uvođenja proizvoda s tehnologijom zagrijevanja duhana, što je dovelo do dramatičnog smanjenja broja pušača. Prodaja cigareta u Japanu je pala sa 180 milijardi u 2015. na manje od 100 milijardi u 2022. godini, što jasno ukazuje na efikasnost strategija za smanjenje štetnosti.
„Na Novom Zelandu, gdje se podržava korištenje elektronskih cigareta za odvikavanje od pušenja, sada je stopa pušenja 6,8%, dok je samo prije nekoliko godina iznosila više od 12%“, zaključuje Fagerstörm.
Evropa zaostaje zbog restriktivnih mjera bez razmatranja naučnih dokaza
Suprotno tome, mnoge zemlje Evrope još uvijek zaostaju u prihvatanju strategija smanjenja štetnosti. Restriktivne mjere, poput zabrane nikotinskih vrećica i visokih akciza na tečnosti za elektronske cigarete, često se uvode bez adekvatnog razmatranja naučnih dokaza koji podržavaju njihovu efikasnost u odvikavanju od pušenja i njihov potencijal za smanjenje štetnosti. Fagerström upozorava da ovakav pretjerano restriktivan pristup može imati neto negativan utjecaj na javno zdravlje, obeshrabrujući pušače da pređu na manje štetne alternative.
„Politika javnog zdravlja mora biti fleksibilna i prilagodljiva, zasnovana na naučnim dokazima i realnim rizicima“, dodaje on.
Kao autor 160 publikacija iz oblasti nikotina, od kojih je u 110 prvi autor, Karl Fagerström nastavlja da bude vodeći glas u ovoj debati. Njegovi uvidi i doprinosi oblikuju budućnost kontrole duhana, dok istovremeno pomažu zemljama poput Švedske da postanu primjer za ostatak svijeta.
Švedska strategija za smanjenje štetnosti može poslužiti kao model za druge zemlje koje se bore s problemom pušenja. Usvajanjem ovog pristupa, države mogu značajno smanjiti teret bolesti i unaprijediti javno zdravlje, što bi dugoročno donijelo neprocjenjive koristi za društvo.
