misterije iz historije

Tajanstveni zapisi u pećini: Drevni ljudi su vjerovali da se ovdje krije prolaz do podzemnog svijeta

Arheologija nam omogućuje uvid u kulturu, običaje, vjerovanja i svakodnevni život davno minulih civilizacija.

Ponekad, otkrića ove znanosti vrlo su intrigantna i zagonetna. Evo nekoliko primjera, ostvarenih posljednjih godina!

Tajanstvene rampe

Slučajno otkriće skupine arheologa baca novo svjetlo na zagonetku koja desetljećima okupira znanstvenike, onu o načinu na koji su izgrađene egipatske piramide. Istražujući drevne natpise u kamenolomu u egipatskoj pustinji, naletjeli su na ostatke sofisticiranog sustava rampi, stare 4.500 godina.

Postolja koja su pronašli navode na zaključak da je težak posao prevoženja ogromnih kamenih blokova, kojima su izgrađene piramide, bio završen puno brže nego što se prethodno mislilo.

Dok je teorija o tome da su drevni Egipćani koristili rampe za transport kamenih blokova već ranije iznesena, struktura koju je tim otkrio značajno je strmija nego što se ranije mislilo da je moguće. “Pomoću sanjki koje su nosile kamene blokove i bile pričvršćene pomoću užadi, Egipćani su mogli izvlačiti blokove iz kamenoloma alabastera pod vrlo strmim kutom”, objasnio je vođa tima Yannis Gourdon.

Kako zarobiti vještice?

Na granici između engleskih grofovija Nottinghamshire i Derbyshire, u prahistorijskog pećini u klancu Creswell Crags, arheolozi su 2019. godine pronašli na stotine misterioznih oznaka. “Vještičji tragovi”, kako ih je praznovjeran puk prozvao, po svoj su prilici bili neka vrsta zaštitnih simbola.

Proučavajući lokalne legende, znanstvenici su, naime, otkrili kako se u četrnaestom stoljeću, iz kojeg većina ovih oznaka datira, vjerovalo kako se u ovoj pećini krije prolaz do podzemnog svijeta, preciznije, pakla, piše Povijest.hr.

Tajanstveni zapisi su, čini se, služili tome da zle entitete zadrže u pećini. “Funkcija tih zapisa bila je da zadrže nešto unutra, nešto moćno”, objasnio je arheolog Paul Baker, dodajući kako dva ukrižena slova “V” označavaju “nevinost Djevice”, odnosno molitvu svetoj Mariji za zaštitu od zlih sila, dok se za urezotine u obliku labirinta vjerovalo da mogu zarobiti demonske entitete.

Naučnici vjeruju da su, u nekom razdoblju, mještani povezali ovu špilju sa smrtonosnim epidemijama, pomorima stoke i propadanjem usjeva. Simboli koje su urezali u zidove i strop pećine po svoj su ih prilici trebali zaštititi od ovakvih nedaća. Drugačije govoreći, radilo se o nekoj vrsti narodne magije.

Ovakvi ritualni zaštitini simboli nisu neuobičajeni u Velikoj Britaniji. Većina ih je pronađena na kućnim pragovima, kaminima te prozorima srednjovjekovnih crkvi.

Rogata maska

Pan, bog paše, stoke, pastira i lovaca iz grčke mitologije, prikazivan je s jarčjim nogama i rogovima. Sin božanskog glasnika Hermesa i nimfe Driope podario nam je riječ panika, budući da je, kao demon straha, upravo takva čuvstva izazivao u smrtnicima. Osim rođene majke, njegova nakaznog fizikusa užasavali su se olimpski bogovi, pa je ovaj pobjegao u arkadijsku šumu, gdje se posvetio čuvanju ovaca i sviranju frule. Bio je dijelom Dionizove vječno pijane ekipe – satiri, također oku neugodne spodobe s jarčjim obilježjima, prihvatili su ga kao svoga.

Nažalost smrtnica i besmrtnica, imao je žarku želju za prokreacijom, što bi svaki put završilo loše. Kad je, primjerice, bacio oko na nimfu Pitiju, ova se od straha pretvorila u omoriku. Njena kolegica Siringa, koju je pokušao obljubiti, pretvorila se pak u trstiku, od koje je Pan izradio frulu zvanu siringa.

Bronzana maska s likom ovoga osebujnog božanstva prije nekoliko je godina pronađena u Izraelu. Lokalitet, drevni grad Hippos, podignut je u drugom stoljeću, za vladavine cara Hadrijana. Neobični artefakt zbunio je stručnjake: bio je znatno veći od bilo koje druge grčke maske, a čemu je služio, isprva nisu mogli ni naslutiti. Kasnije, otkrićem monumentalnih vrata u okolici, pretpostavili su da su ista vodila u hram posvećen Panu, u sklopu kojeg se nalazila već spomenuta maska.

Zašto je velebni grad napušten?

Kad su arheolozi, na lokalitetu En Esura u Izraelu, otkopali grad star pet hiljada godina, veliki i sa zapanjujućom planskom gradnjom, pred njima je bilo više pitanja nego odgovora.

Pokazalo se, naime, da je grad iz bronzanog doba iz nerazjašnjenih razloga napušten u trećem stoljeću prije nove ere. U međuvremenu su ovdje otkrili i groblje, hram te utvrde dugačke dvadesetak metara. Riječ je, čini se, o prvim koracima u procesu urbanizacije u regiji, nekadašnjoj zemlji Kanaan.

Arheološka iskapanja na području Kanaana počela su još 1928. godine. Posebno su značajne iskopine iz bronzanog doba, odnosno razdoblja prije vladavine Egipta.