Stalne najave mogućeg ruskog napada te gomilanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu izazivaju u toj zemlji strah, nedoumice i paniku. Otkazuju se mnogi sportski i kulturni događaji, klubovi odlaze na produžene pripreme u inozemstvo, traže nova utočišta, a kako piše najtiražniji kijevski dnevni list Ukrajinska pravda, posljednjih nekoliko dana primijećen je neviđeni "odljev" oligarha i poduzetnika iz Ukrajine, prenosi Jutarnji.
Kako piše list, toliki broj čartera i privatnih letova prema evropskim destinacijama ovog vikenda nije zabilježen u posljednjih šest godina. Među onima koji je petama dao vjetra je i najbogatiji (prema Forbesovoj ljestvici) Ukrajinac, težak nešto manje od 8 milijardi dolara, Rinat Ahmetov, inače vlasnik nogometnog kluba Šahtar, domicilno iz Donjecka, koji je trenutno u egzilu u Lavovu. Njegov avion s oko 30 mjesta primijećen je kako leti prema Zürichu.
I drugi prema bogatstvu, od nekih 5 milijardi USD, Viktor Pinčuk, inače zet drugog ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme, da se malo smiri, sa svojom je pratnjom odletio u Beč. Boris Kolesnikov, koji je nešto skromnijeg bankovnog računa - iznad milijarde dolara - odletio je u Prag, ali on kaže da je odletio samo avion, a ne i on. On je, navodno, i dalje u Kijevu. Zanimljiv je slučaj Oleksandra Jaroslavskog, koji ulazi u prvih deset najbogatijih Ukrajinaca, čija je autopovorka koja je išla prema kijevskom aerodromu zgazila pješaka, ali to nije, piše Ukrajinska pravda, spriječilo oligarha da odleti u svoj inozemni egzil.
List navodi još petoricu milijardera - Vadima Novinskog, mlađeg partnera Ahmetova, inače člana proruske Opozicione platforme Za Život, kao i zastupnika te stranke Igora Abramoviča, također milijardera koji je unajmio avion za 50 ljudi i odletio u Beč, ali kako kaže, otišao je na "poslovni sastanak i provod".
Otperjao je i Vadim Stolar, bivši zastupnik Partije regija, odbjeglog predsjednika Viktora Janukoviča, a i Vasilj Hmeljnicki, poduzetnik blizak nekadašnjoj ukrajinskoj željeznoj lady Juliji Timošenko, a na toplije evropske destinacije odletio je i Ondrej Stavnicer, milioner i počasni konzul Austrije u Odesi. Među onima koji su se sklonili vani je i saradnik bivšeg predsjednika Petra Porošenka Vadim Nesterenko, koji je zastupnik stranke Solidarnost u Vrhovnoj Radi. Popis odbjeglih oligarha je poveći, a njihove su političke sklonosti različite, iako je sklonost prema vlastitom bogatstvu i ličnoj sigurnosti u ovim turbulentnim i uznemirujućim vremenima zajednička svima, bez obzora s koje strane političkih barikada se nalaze.
Osim toga, veliku je prašinu izazvao intervju ukrajinskog ambasadora u Londonu Vadima Pristajka, koji je kazao kako je Kijev sprema na velike kompromise s Rusijom samo da se "izbjegne rat", čak do toga da su spremni odustati od traženje prijama u NATO-a, što je u Moskvi izazvalo pravu buru oduševljenja, ali je kratko trajalo. Njegov neposredni šef, ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, tražio je hitno pojašnjenje, a Pristajko se nedugo potom ipak posuo pepelom, kazavši kako ga nisu dobro razumjeli. Ukrajinska ambasada u Velikoj Britaniji izdala je saopćenje u kojem se kaže da je "njegova izjava krivo i provokativno interpretirana" te kako su "nastojanja da Ukrajina postane članicom NATO-a neizmijenjena". Sam ambasador nanovo je pojasnio svoje izjave, kazavši kako je Ukrajina spremna na kompromis i razgovore s Moskvom, ali to se ne odnosi na "želju za članstvom u NATO-u", što je, kako kaže Pristajko - "zapisano i u Ustavu Ukrajine".
Dok ukrajinski bogataši lete u smjeru Zapada, uglavnom Austrije, Velike Britanije i Njemačke, prema Kijevu se uputio njemački kancelar Olaf Scholz, koji će nakon toga pohoditi i Vladimira Putina. Ukrajinci su ljutiti na Berlin, jer im ne želi isporučiti oružje, poput nekih drugih članica NATO-a, te smatraju kako Njemačka kao najvažnija zemlja EU ne pokazuje dovoljnu aktivnost i energičnost kada je u pitanju ukrajinska kriza. Scholz ni ovaj put nije obećao oružje, ali je prvi put vrlo jasno kazao kako od strateškog plinovoda Sjeverni tok 2 neće biti ništa u slučaju ruske intervencije, a poručio je kako će i Putinu kazati da će Rusija "platiti skupu cijenu" ako izazove rat u Ukrajini.
Inače, nedavno je ukrajinski predsjednik Zelenski odbio primiti njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, upravo zato što nije bila tako odrješita oko Sjevernog toka 2. Njemački kancelar morao se ograditi i od nedavno vrlo kritičnih izjava nekadašnjeg SPD-ova kancelara Gerharda Schrödera o Ukrajini. On je kazao da je Ukrajina prešla sve granice dobrog ukusa, napadajući politiku Berlina te upozorio Kijev da prestane "zveckati oružjem". Nakon toga neki su njemački političari i mediji pitali Scholza - ko vodi njemačku vanjsku politiku prema Rusiji.
Podsjetimo da je Schröder, iako u poznim godinama (77), član Vijeća direktora najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, a sada bi trebao ući i u vrh Gazproma. Schrödera i Putina vezuje veliko prijateljstvo, pa i ruski mediji kalkuliraju da Rusi preko njega nastoje utjecati na poziciju nove njemačke vlade, pogotovo kancelara Scholza u vezi ukrajinske krize. No, s nestrpljenjem se očekuje susret Scholza s Putinom, koji njemački mediji već nazivaju "posjetom za zaustavljanje rata" te hoće li se i kako Njemačka pozicionirati u ovoj krizi, koja ne samo da se ne smiruje, nego se sve više zaoštrava.
