Raspad afganistanske vojske, pad Kabula i slike panične evakuacije Afganistanaca i zapadnih državljana zaprepastili su svjetsku javnost. Talibani su postali, poslije dvadeset godina, politički faktor u Afganistanu.
Iako sa raznih strana dolaze informacije o tome kako će izgledati "novi" Afganistan i koju će ulogu u njemu imati svjetske sile, teško je dobiti čak i predstavu kako će izgledati život pod talibanskim režimom i koji će biti potezi talibanske vlade na međunarodnoj sceni.
O tome šta nas čeka u svijetu gdje su talibani ponovo postali politička sila, terorizmu, ulozi EU, Rusije i Kine i mogućnosti izbijanja izbjegličke krize, "Blic" je razgovarao sa spoljnopolitičkim analitičarem Boškom Jakšićem i stručnjakom za bezbjednost i terorizam Dževadom Galijaševićem.
Njih dvojica imaju različita mišljenja o tome šta čeka Afganistan u budućnosti.
Dok je za Jakšića egzodus Afganistanaca u Evropu malo vjerovatan, Galijašević smatra da je on izvjestan. Ne slažu se ni oko toga da li je sadašnji talibanski režim drugačji od onog iz devedesetih.
Ipak, slažu se u tome da je Evropa odreagovala mlako i da su najveći dobitnici kako Rusija i Kina, tako i lokalni igrači Pakistan i Iran.
Povlačenje Amerike
Na pitanje da li ga je iznenadilo povlačenje Amerikanaca iz Afganistana, Jakšić odgovara da ga samo povlačenje nije iznenadilo, ali jeste način na koji je izvršeno.
- Odluku je donijela još Trampova administracija. Postavljen je rok 31. maj, a Biden ga je pomerio za 11. septembar, a onda skratio. Ipak odluka Amerike da se povuče na ovaj način nije dobra. U nekoj drugoj situaciji bi ona bila pozdravljena i bilo bi pozdravljen prestanak ratnih dejstava, ali u ovoj sadašnjoj situaciji je ispalo veoma loše - započinje priču za naš list Jakšić, stručnjak za Bliski istok.
Na pitanje kakav će uticaj na svijet imati pad Kabula, Jakšić odgovara da se posljedice već osećaju i da je najprije stradao američki ugled.
- Amerikanci su izgubili kredibilitet. Odgovorni su jer su talibanima omogućili da lako preuzmu vlast. Ako se 20 godina ratovalo, mogli su da ostanu još par mjeseci, da garantuju mirnu tranziciju u zemlji. Oni to nisu uradili i imamo za posljedicu ovo što smo vidjeli - smatra on.
Za Galijaševića uspjeh talibana i povlačenje Amerikanaca nisu nikakvo čudo. On kaže da su temelji talibanskog uspjeha u etničkoj homogenosti područja koji su osvojili.
- Moramo pravilno da shvatimo šta se desilo. Talibani su osvojili vlast na paštunskim područijima. Afganistan je, vidite, podijeljena zemlja, Paštuna ima 42%. Na drugoj strani je Sjeverni savez, koji čine nepaštunski narodi - priča Galijašević.
On podvlači da pobjeda talibana nije potpuna i da se znatne snage afganistanske armije kao i lokalnih milicija nalaze na tim područijima.
- Na tim područijima nalazi se oko 100.000 vojnika ovog takozvanog "Sjevernog saveza" i talibani ih do sada nisu napadali - ističe on.
Galijašević kaže da povlačenje Amerikanaca nije potpuni poraz, pošto su oni "ispunili neke ciljeve".
- Amerikanci su uspjeli u jednoj velikoj stvari - oni su odvojili Al Kaidu, koja ih je napadala, od talibanskog pokreta. Al Kaida je jaka, ali ne u Afganistanu već u Siriji, gdje je, pardoksalno, u savezu sa Amerikom, pošto njen ogranak Al Nusra ima 40.000 boraca i drži grad Idlib, a protiv volje režima u Damasku. Ali Afganistan više nije glavno utočište Al Kaide - smatra bosanskohercegovački analitičar.
Da li su se talibani promijenili?
Na pitanje da li su se talibani promijenili od 2001, Jakšić je vrlo oprezan u davanju procjene.
- To ćemo još vidjeti. Najavili su da će se promijeniti i ima objektivnih razloga da vjerujemo da se jesu promijenili - smatra on.
Ipak, misli da su oni izvukli nauk iz onog što im se dešavalo u prethodne dvije decenije.
- Vidite, oni su shvatili da su bombardovani pune dvije decenije zato što su davali podršku Al Kaidi. Moguće je da će iz toga izvući neke zaključke. Neke njihove prve izjave djeluju pomirljivo - da će dozvoliti djevojčicama da idu u školu, na primjer, što je prilično brinulo Zapad - kaže Jakšić.
Ipak on kaže da neke suštinske promjene u sistemu njihove vlasti neće biti.
- Jasno je, međutim, da će im režim biti zasnovan na principima šerijata, što se i moglo očekivati - i to se neće promijeniti - ističe.
Za Galijaševića, talibani se suštinski nisu promijenili i zalažu se i dalje za svoj specifičan sistem vladavine - islamski emirat, drugačiji od Islamske republike kakav je Afganistan bio prije pada Kabula. Po njemu, islamskoj republici teže i dalje manjinski narodi u Afganistanu, kojih zajedno ima 48%.
- Tadžici, Uzbeci, Hazari i drugi članovi Sjevernog saveza svoje vojnike zovu mudžahedinima i teže tome da tamo postoji Islamska republika Afganistan. Talibani žele, naprotiv, Islamski emirat. To je sistem u kojem nema parlamentarizma i gdje nema snažne uloge nekakvog presjednika. To je vojno-vjerski sistem, u kojem uži krug ljudi koji predstavljaju šuru, savjetodavno tijelo koje donosi sve bitne odluke u emiratu - kaže on.
Ono što je interesantno je što je po Galijaševiću, Afganistan uklješten između dvije islamske republike - Irana i Pakistana i pitanje je kako će one reagovati na formiranje emirata. Takođe, za njega su problem unutrašnje podjele u Afganistanu, koje datiraju još od 1879.
- Ni jedan problem Afganistana nije rešen. Svi problemi su na stolu, a najveći problem su unutrašnje podjele u Afganistanu koje datiraju još od vremena britanske vojne uprave, kada je britanska kolonijalna vlast crtala granice. U Pakistanu imate mnogo više Paštuna nego u Afganistanu. Oni su uostalom i digli veliku pobunu koju je Pakistan sa mukom ugušio i biće zanimljivo vidjeti kako će se Pakistan postaviti iako podržava talibane. Sa druge strane, u Afganistanu ima dosta šiita, a njih podržava Iran - objašnjava Galijašević.
On kaže da talibani nisu spremni na bilo kakav kompromis.
- To su ljudi koji žive u prošlom vijeku. Već najavljuju oduzimanja prava žena, hapšenja i život u skladu sa njihovim razumijevanjem šerijata. To je besmislica. Način na koji su preuzeli vlast i ovladali tehnikom ukazuje da će tek biti problema sa njima - smatra Galiješević.
Uloga Rusija i Kine
Na pitanje koja je uloga Rusije i Kine, ali i nekih drugih regionalnih igrača, Jakšić kaže kako su Kina, Pakistan, Rusija i Turska "zadržali kontakt sa talibanima", a da se to jasno vidi i po tome što njihove ambasade rade.
Po njemu za Peking i Kremlj je dar sa neba odlazak Amerikanaca iz Afganistana.
- Amerikanci su istisnuti iz Centralne Azije i ovakva prilika je dobrodošla i Pekingu i Kremlju i stvara im prostor za djelovanje - smatra on.
Ponovio je da je to veliki poraz SAD i da će posljedice biti dugoročne.
- Amerika je ne samo vojno poražena, nego je i doživela i moralni i geostrateški poraz pošto je istisnuta iz zemlje od koje je htjela da napravi svoje uporište - smatra Jakšić.
Za Galijaševića, pravi pobjednik ovog rata je - Pakistan, koji je igrao dvostruku igru od početka do kraja.
- Pakistan je 1994. formirao talibanski pokret, kao odgovor na formiranje vlada poslije pada socijalističkog režima. Pakistan je ostvario dva cilja - pobijedio je u ratu, podržavajući talibane i istovremeno profilišući vođe talibana koji su bili spremni sa saradnju sa vladom Pakistana poslije pobune 2010, ali sa druge strane nije izgubio ni podršku Amerike, koja je Pakistanu potrebna zbog situacije u Kašmiru - smatra on.
Što se tiče uticaja Rusije na nedavne događaje, Galijašević kaže da je to zamršena tema.
- Morate da razumijete, da je Amerika prilikom svog napada na Afganistan 2001. koristila resurse ruskih vojnih aerodroma, imala je potpuno podršku Rusije. Već tad je na vlasti bio Putin. Amerikanci su proruske i proiranske snage uzeli u vladajuću koaliciju koju su formirali u Afganistanu. Rusija, dok god njeni saveznici, kako u Afganistanu tako i u republikama Centralne Azije budu bezbjedni kao i ruski interesi, podržavaće svaku vladu u Kabulu - pa i talibansku - kaže on.
Ipak, smatra da je Rusija "u svakom slučaju pobjednik", ali da je za Rusiju ipak bolje "da se Amerikanci odmaknu od njenih granica". Kaže da je i Iran takođe veliki pobjednik.
- Amerikanci su ušli i u Irak i u Afganistan. Proklamovani cilj im je bila pobjeda nad Al Kaidom, ali je rezervni cilj bio eventualna invazija na Iran. Kad su vidjeli da je to nemoguće, počeli da se povlače iz Iraka. Povlačenjem Amerikanaca iz Afganistana, Iran dobija potpunu zaštitu svojih granica od kopnene invazije. Nikakva dalekometna invazija na Iran nije moguća. Iran je veliki dobitnik i regionalna sila i partner Rusije i Kine - kaže stručnjak za terorizam i bezbjednost.
Što se tiče Kine, Galijašević kaže da će uloga Kineza u Afganistanu biti čisto ekonomska.
- Kina bi putem koji bi išao preko Afganistana skratila sebi puteve za svoju robu i povezala se direktno sa svojim partnerom - Pakistanom. Izašli bi na Bliski Istok i spustili se u Arapsko more. Kineski projekti su trgovinski i Kina je tu dobitnik. Kina bi bila garant stabinosti, ali samo ako se riješe unutrašnji problemi Afganistana - kaže on.
"Europa se izoluje"
Na pitanje zašto EU nije reagovala u danima koji su uslijedili poslije pada Kabula, Jakšić kaže da EU, na riječima, želi da bude veliki igrač, ali da za to "nema kapaciteta",
- Evropa pokazuje stalno ambicije da postane geostrateška sila na međunarodnoj pozornici ali je, nažalost, očigledno da ona za to nema kapaciteta. To je pokazala neaktivnošću na Bliskom Istoku, sada oko Afganistana i nekim drugim konfliktinim zonama.
Jakšić kaže da se sve više pokazuje težnja Evrope da gleda samo sebe i da se na neki način izoluje.
- Evropa je u značajnoj meri eurocentrična i te ambicije da bude veliki igrač na svjetskoj sceni su samo čista retorika - kaže on.
Za Galijaševića, Evropa je potpuno nespremna za ovaj razvoj događaja. Njemu je ponašanje odlazeće kancelarke Nemačke Angele Merkel začuđujuće.
- Ona pokazuje ponašanje nespojivo sa liderom tog ranga. Pokazuje bijes, razočarenje, ona koristi terminologiju koju ne koristi jedan lider. Sve to ukazuje da Europa nije znala šta će se desiti i šta tačno Amerikanci planiraju da urade - smatra on.
Kaže da je problem Europe to što nema jedinstven pristup problemima.
- Europa nema jedinstven odbrambeni i obaveštajni sistem i previše se naslanja na Ameriku i posredno Britaniju. Evropa se našla u neobranom grožđu. Ipak, neposredna destibilizacija Evrope započeće, po mom mišljenju na Balkanu - ističe Galijašević.
Izbjeglička kriza
Na naše pitanje hoće li doći do masovnog egzodusa Afganistanaca prema Evropi, Jakšić odgovara negativno.
- Ne slažem se sa tim stavovima da će biti udar izbegličke krize. Čitao sam o tome, ali se ne slažem sa tim. Vidite, po svim procjenama u Afganistanu ima oko 90.000 ljudi koji su sarađivali sa koalicionim snagama, bilo kao prevodioci, bilo kao fikseri ili na druge načine. I to su ljudi koji u strahu od odmazde hoće da napuste Avganistan - kaže on.
Drugi Avganistanci nemaju namjeru da napuste Afganistan, osim u mjeri u kojoj su pojedinci odlazili i do sada. Neke od njih smo imali priliku i ovdje da sretnemo.
- Priča o pokretu stotina hiljada ljudi iz Afganistana je nerealna. Nema velikih šansi za izbijanje neke velike migrantske krize - zaključuje Jakšić.
Galijašević naprotiv smatra da će doći do migracija i to potencionalno opasnih ljudi, ali, podvlači, ne i talibana.
- Evropa će dobiti emigrante ali ne talibane, već mudžahedine, odnosno pripadnike onih formacija koje su sarađivale sa Amerikancima, a njih ima 100.000. Sjeverni savez, nikad nije bio lojalan paštunskim interesima i vječito je sarađivao sa strancima, bilo Sovjetskim Savezom, bilo Amerikom - smatra on.
On kaže da već godinu i po u BiH dolaze bivši vojnici afgansitanske vojske.
- Oni dolaze već od završetka pregovora u Dohi. U Bosni ih ima već oko 12.000, doći će i u Severnu Makedoniju i na Kosovo. Bugarska oklijeva da ih prima. Sve to govori da je pred nama na Balkanu pojačavanje radikalizacije - kaže Galijašević.
Što se tiče samog Afganistana, po njemu će on postati centar terorizma.
- Tamo će oživjeti mreža terorističkih organizacija. Ti ljudi su talibanima potrebni, ne samo da bi očuvali vlast na paštunskim teritorijama, već i da bi stavili pod svoju kontrolu čitavu teritoriju Afganistana - kaže on.
Ipak, on kaže da to nije lak zadatak tako da će talibani morati da taktiziraju.
- To će biti težak zadatak, a za sad će morati da prave koalicije sa predstavnicima Sjevernog saveza - zaključuje Galijašević.
