Kada su talibani preuzeli vlast u Afganistanu prije nešto više od dvije sedmice, u blitzkriegu koji je šokirao kako afganistanski i američki vojno-politički establišment, tako i svjetsku javnost, na vidjelo su izašla brojna pitanja, a jako malo odgovora.
Tone i tone članaka moglo se pročitati o spomenutoj temi koja se s razlogom prometnula u geopolitičku vijest godine. I dok je cijeli svijet odjednom postao stanište za osam milijardi geopolitičkih stručnjaka koji vješto raspredaju o cijelom sijasetu tema, vojne analitičare Pentagona zabrinjavala je, između ostalog, količina oružja koja je pala u afganistanske ruke.
Od 2003. do 2017., stručnjaci procjenjuju kako su - samo na naoružanje afganistanske vojske - SAD potrošile više od 28 milijardi dolara dajući im moderno naoružanje, puške, raketne bacače, male špijunske dronove i cijeli niz raznorazne hi-tech opreme. Američki Državni ured za odgovornost (GAO) objavio je kako su u istom razdoblju snage SAD-a Afganistancima dale oko 208 aviona i drugih letjelica.
Međutim, munjevito napredovanje talibana uhvatilo je sve u jednom ogromnom raskoraku, a ponajviše domaću vojsku, koja je panično bježala u susjedne zemlje pod strahom od odmazde. Snage afganistanske vojske, koje je mjestimično razdirao nemar, nemotiviranost, a po nekim izvještajima i zloupotreba droga, ostavile su za sobom čitave baze američke vojne opreme koja je spremno pala u talibanske ruke, a prema nekim obavještajnim izvorima, to je uključivalo preko dvije hiljade oklopnih vozila marke Humvee, oko 40 glasovitih UH-60 Black Hawk helikoptera, brojne izviđačke helikoptere i vojne dronove ScanEagle, prenosi Jutarnji list.
Nije dugo trebalo da talibani da svoje neočekivane dobročinitelje ubrzo pred svjetskom javnošću još jednom ponize.
Nedugo po osvajanju vlasti u praktički cijelom Afganistanu, talibanski borci za slobodu, kako su sami sebi tepali, rekreirali su slavnu fotografiju američkih marinaca iz 1945. prilikom osvajanja Iwo Jime, pomalo posprdno podižući talibansku zastavu. Ono što je još više zaboljelo Amerikance, bila je činjenica da su talibanski vojnici na fotografiji paradirali u novopečenoj opremi zadnjeg krika vojne tehnologije, koju su im Amerikanci indirektno prepustili.
No, ubrzo se saznalo kako vojnici sa spomenute fotografije nisu samo 'pozeri', nego pripadnici postrojbe Badri 313, službeno novooformljene sastavnice talibanske vojske u formi specijalnih postrojbi koje mnogi geopolitički stručnjaci nazivaju ključem u munjevitom osvajanju vlasti u zemlji. Za razliku od fotografija koje su obilaze svijet i koje su prikazivale talibane kao neutrenirane vojnike više nalik na lokalne pastire i stočare nego vojnike, pripadnici jedinice Badri 313 su iskusni vojnici s povećim borbenim iskustvom i koji se obilato koriste najmodernijom vojnom tehnologijom.
Ime su dobili po, za islamsku vjeroispovijest povijesno važnoj bici kod Badra koja se odvila 13. marta 624. godine, kada je poslanik Muhamed vodio 313 plemenskih vojnika iz Medine do slavlja nad vojskom Abu Jahla iz Meke.
Mnogi pretpostavljaju kako su im trening pružili pripadnici notorne Haqqani mreže, inače talibanske postrojbe pod kontrolom visokopozicioniranog talibana Sirajuddina Haqqanija, stacioniranog u Pakistanu, ali kojeg mnogi vide kao vojnog zapovjednika novopečenih afganistanskih vlastodržaca. On je nasljednik svog oca Jalaluddina Haqqanija na čelu zloglasne postrojbe odgovorne za neke od najsmjelijih i najbrutalnijih napada koje su talibani izveli protiv zapadnih sila.
Vjeruje se da Sirajuddin ima oko 45 godina i operira na granici s Pakistanom gdje kontrolira talibanske izvore novca. Brojni njegovu grupu smatraju najjačom i najokrutnijom frakcijom talibana, a pojedinci smatraju kako su utjecajniji od afganistanske podružnice Islamske države ISIS-K, dok su je u SAD-u svrstali među terorističke organizacije. Ćelija Haqqani posebno je aktivna i u Pakistanu gdje je, između ostalog, povezuju i s atentatom na tamošnju nekadašnju premijerku Benazir Bhutto.
Pripadnici Haqqanija zvali su svoje najsposobnije ratnike 'Vojska Badra', a mnogi su ih povezivali s pripadnicima al-Qaide. Razlog tome je što je al-Qaida u Afganistanu i Pakistanu operativno rukovodila jedinicom 'Brigada 313' koja je bila dio tzv. Lashkar Zil ili Tajne vojske koju je predvodio pakistanski džihadist i teroristički zapovjednik Ilyas Kashmiri ubijen u američkom napadu dronom u proljeće 2011. godine. Kroz godine su njezini pripadnici izveli nekolicinu samoubilačkih napada na afganistanske ciljeve, kao i napad na postrojenje privatne britanske sigurnosno-obavještajne kompanije G4S u studenom 2018. godine.
Recentne propagandne videosnimke i fotografije postrojbe talibani su objavili posredstvom svojih medijskih kuća Al-Hijarat te Manba al-Jihad Studio kao i afganistanske televizije TV RTA, dok je ruski RT također objavio snimku jedinice Badri 313, za koju mnogi pretpostavljaju da je po osvajanju vlasti osiguravala predsjedničku palaču u Kabulu, ključne punktove u gradu te je, navodno, pružala i zaštitu na kabulskom aerodromu.
Osim Badrija 313, koji je posljednjih dana plijenio pažnju svjetske javnosti, talibani ističu još jednu specijalnu postrojbu u svojim redovima, a to je Sara Kheta, što bi značilo Crvena postrojba, znana i kao Krvava postrojba, a koja je u ovomjesečnoj ofenzivi bila ključna u osvajanju gradova Lashkar Gah te Kunduza. Premda su pripadnici ove jedinice često nazivani elitnim komandosima, ponekad se ne koriste u takvim operacijama nego je to zadaća Badrija, dok su članovi Krvavih postrojbi napadali u funkciji udarničkih trupa, povremeno se boreći i protiv afganistanske podružnice Islamske države ISIS-K, kao što je bio slučaj u bici kod jugozapadnog distrikta Darzab u srpnju 2018. godine.
Prvi poznati zapovjednik ove jedinice bio je Haji Nasarv, dok je kasnije zapovjedništvo preuzeo Mullah Taqi. Afganistanski nacionalni ured za sigurnost, nedavno ugašena tajna služba propale prozapadne vlade Afganistana, objavio je kako je Taqi ubijen krajem 2017., da bi na njegovo mjesto došao Haji Nasir koji je ubijen samo mjesec dana kasnije te nije poznato tko vodi jedinicu danas
