Za Bosnu i Hercegovinu se plašim, jer još ne vidim dovoljno političke volje i saradnje na lokalnoj bazi. Još uvijek možemo osjetiti parcijalne interese političkih elita, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Tanja Fajon, evropska parlamentarka.
Trenutno je predsjedavajuća Odbora Evropskog parlamenta za Srbiju, te je posrednica u dijalogu između vlasti i opozicije u toj zemlji.
Od 2009. godine bavi se pitanjem Zapadnog Balkana, najprije kao članica Delegacije za odnose sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom.
Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina ima značajnu ulogu u regionu zbog svog jedinstvenog geografskog položaja, jer se nalazi na vanjskog granici sa Evropskom unijom. Naglašava kako bi oni koji čine vlast u Bosni i Hercegovini trebali imati zajednički cilj, a to je pristup Evropskoj uniji.
„Trebali bi aktivno raditi na tome da prevaziđu međusobne razlike i sakupljanje političkih bodova“, kaže Fajon.
RSE: Zašto je smanjen angažman Evropske unije u odnosu na raniji period? Jeste da je u pitanju i pandemija, ali – postoji li neki politički zastoj?
Fajon: Ne bih se složila da je angažman Unije smanjen. Vrijeme pandemije je donijelo dodatni problem cijelom svijetu, ali angažovanje Unije prema zemljama Zapadnog Balkana se nikako nije smanjilo. Naprotiv. U svih šest država Unija je poslala praktično pomoć, a i sredstva za rješavanje krize.
Ovo naravno ne znači da saradnju ne treba konstantno nadograđivati. Posebno sada je bitna komunikacija između lokalnih, evropskih i međunarodnih institucija.
Bosna i Hercegovina se suočava sa teškom humanitarnom krizom na području migracija i azila, i to u vrijeme pandemije, i zato bi u sklopu cijele Evropske unije trebali naći kompromise i sa konkretnim akcijama situaciju riješiti što je prije moguće.
Ravnopravnost u vakcinaciji
RSE: Kako gledate na situaciju sa raspodjelom vakcina za zemlje koje nisu članice Evropske unije? Kakva se poruka time šalje?
Fajon: Čujem da ima puno poteškoća, isto tako u Evropi, gdje uvijek tražimo solidarnost. Postoji, naravno, poteškoća i zbog nabavke vakcina ili zbog ugovora koji nisu ispunjeni.
Za Evropu barem znamo kritike AstraZenece, ali to da zemlje Zapadnog Balkana nemaju dovoljno vakcina, da Evropska unija ne šalje dovoljno i na istoj bazi, naravno nije u redu.
Mi smo baš u srijedu, 24. marta, opet upozoravali na Evropskoj komisiji, predsjednicu EK, da treba da uključi jednako sve zemlje Zapadnog Balkana.
Zajednički kurs SAD i EU
RSE: Hoće li dolaskom gospodina Bidena na mjesto predsjednika SAD doći do zajedničkog kursa EU i SAD prema BiH?
Fajon: Svi znamo da je Joe Biden čovjek koji dobro poznaje našu regiju, posebno Bosnu i Hercegovinu, zato mislim da je to već veliki napredak za saradnju.
Unija i Amerika, kao i mnogobrojne međunarodne institucije, moraju povećati međusobnu suradnju, uzeti u kontekt lokalne aktere iz originalnih područja. Zajednički kurs bi svakako trebao postojati u smislu podržavanja i pomoći postkonfliktne obnove i institucionalnih reformi, osobito u području pravosuđa, vladavine prava i, naravno, poboljšanju socio-ekonomskih standarda.
RSE: Govori se o novom visokom predstavniku u BiH. Da li to znači veći angažman OHR-a, s obzirom na to da je posljednjih godina taj angažman sveden na to da se čeka reakcija bh. vlasti – koje nema? I kako gledate na kritike Republike Srpske na rad OHR-a, te pozive na njegovo zatvaranje, što između ostalog zastupa i Rusija?
Fajon: OHR je nezavisna institucija i u ovom trenutku ne znam reći kakav će biti angažman narednog visokog predstavnika.
Zatvaranje OHR-a bi značilo da je proces pomirenja završen, da je BiH spremna za pristup Evropskoj uniji, ali nažalost, postoji još mnogo promjena koje je potrebno sprovesti.
I u zadnjem izvještaju Evropske komisije navedeno je još 14 kriterija, a za godinu i po su bh. vlasti djelimično ispunile samo tri. Nije u mojoj funkciji da komentiram rad visokog predstavnika u BiH. To je pitanje za OHR.
Uloga Brisela u situaciji sa migrantima i izbjeglicama
RSE: Da li bi, prema Vašoj ocjeni, EU trebalo da pojača pritisak na države regije (Srbiju i Hrvatsku) da pomognu funkcionisanje BiH?
Fajon: Pa, sigurno su i Srbija i Hrvatska zemlje koje su faktor za stabilnost u regionu. Slažem se, trebalo bi pojačati pritisak na zemlje cijele regije, ne samo na Srbiju i Hrvatsku, da pomognu funkcionisanje Bosne i Hercegovine, iz solidarnosti, jednoj od vrijednosti na kojoj je izgrađena Evropska unija, ne samo unutar država članica već i između zemalja u susjedstvu Unije.
Bosna i Hercegovina i cijela regija Zapadnog Balkana prva je na redu koja treba dobiti svu našu pomoć i podršku. Nadam se da će i Slovenija, kada preuzme predsjedavanje u drugoj polovini ove godine, pojačati pritisak na sve države regije da pomognu funkcionisanje BiH.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, podrška i pomoć samo iz Hrvatske i Srbije nisu dovoljni.
RSE: Kako gledate na to da se u Bosni i Hercegovini pitanje migrantske krize ne rješava i kako ocjenjujete ulogu Evropske unije, s obzirom na to da su granice zatvorene?
Fajon: Često raspravljamo u Evropskom parlamentu, zabrinuti smo. Suočavanje sa migrantskom krizom je jako kompleksno i situacija u kojoj se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina je stvarno nezahvalna. U ovom trenutku treba još mnogo operativne pomoći, komunikacije sa vlastima i mnogo volje i predanosti političkih lidera.
Finansiranje od Evropske unije nema smisla bez nadgledanja, a s druge strane, jako je bitno da novac namijenjen migracijama ode u prave ruke, da se ljudima omogući normalan smještaj, da se zaštite ljudska prava i temeljne slobode.
Potrebno je usvojiti plan na nivou cijele države za upravljanje migracija i azila, sa pravednim dijeljenjem odgovornosti širom zemlje, uključujući i Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Uloga Unije je pomoć na svim nivoima i već prije spomenuta komunikacija. Lokalne vlasti trebaju tražiti pomoć kada im treba, uključujući ostale organizacije na području migracija koje trenutno djeluju u Bosni i Hercegovini. Svakodnevno trebamo znati koliko je osoba koje traže azil, koliko ljudi spava po napuštenim objektima i šumama, gdje dolazi do povrede ljudskih prava itd, da možemo odmah reagirati i pomoći, kako ljudima koji traže sigurnost, tako i samoj državi.
Moram još dodati da Evropska unija podupire razvoj djelotvornijih strategija integracije, ali situacija nije ujednačena u svim državama članicama.
Povreda ljudskih prava na hrvatskoj granici nedopustiva
RSE: Sve su češće kritike organizacija za ljudska prava na tretman migranata i izbjeglica koji pokušavaju preći granicu u Hrvatskoj. Kako se u Evropskom parlamentu gleda na odnos Hrvatske prema tim ljudima?
Fajon: To je istina. Kao što sam rekla, često razgovaramo o ovom push-backu migranata sa hrvatske granice u Bosnu i Hercegovinu. U Parlamentu je vođeno već mnogo rasprava koje su se bavile situacijom na vanjskim granicama EU. Mislim da postoji saglasnost da je povreda ljudskih prava nedopustiva.
Ono što me zabrinjava, ono čemu su svjedočile moje kolege iz grupe socijalista i demokrata kod posjete hrvatsko-bosanske granice – blokiranje prolaza parlamentarcima i novinarima ne sluti na dobro, tako da je na Uniji da zahtijevamo poduzimanje mjera i provjeru dešavanja.
Dobili smo, također, mnogo dokaza o ilegalnim push-backovima, ne samo na hrvatsko-bosanskoj granici, nego i u Grčkoj i Španiji.
Sustavni i rašireni push-backovi zahtijevaju neovisni nadzor granica i sankcije u slučaju da dolazi do povrede ljudskih prava.
Upravo ove sedmice smo raspravljali na odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnja pitanja o migrantskim tokovima i situaciji na granici sa predstavnicima Evropske službe za vanjsko djelovanje i komisije međunarodnih organizacija, i jasno je da cijeloj Uniji treba održiva azilantska i migracijska politika, više solidarnosti i razumijevanja među državama članicama.
Uz bok sa građanima Srbije
RSE: Predsjednica ste Delegacije odbora Evropskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Evropskoj uniji. Kako biste ocijenili napredak Srbije?
Fajon: Kao predsjedavajuća Delegaciji i posrednica u dijalogu između vlade i opozicije u Srbiji mogu samo da naglasim važnost što Unija stoji čvrsto sa Srbijom, njenim građanima, na njihovom putu prema Evropskoj uniji. I kao što sam već mnogo puta rekla, volja mora postojati s obje strane.
Srbija još ima puno posla, a posebno sa reformama kao što su pravosuđe, sloboda izražavanja i borba protiv korupcije, međutim, u mojoj grupi socijal-demokrata pozivamo na međustranački dijalog i snažniju ulogu civilnog društva.
