Nauka

Pet stvari koje smo naučili iz prvih slika Webb teleskopa

NASA (Američka agencija za svemirska istraživanja) objavila je prve slike svemirskog teleskopa James Webb.

Slike su istaknule veliki potencijal teleskopa da otkrije tajne dubokog svemira.

NASA-ino iskustvo sa svemirskim teleskopom Hubble, koji je slao mutne slike, pokazalo je da napredni naučni instrumenti ponekad ne rade kako je predviđeno.

Spektakularan učinak

Astronauti su više puta putovali do Hubblea kako bi ga popravili, ali takvi popravci nisu mogući za Webb, koji je mnogo dalje od Zemlje nego što je bilo koji čovjek putovao.

Nakon iščekivanja i tjeskobe oko lansiranja, a potom postavljanja teleskopa, njegovih zrcala i štitnika za sunce, naučnici na misiji morali su se pobrinuti da njegov alat ispravno radi, prenosi "New York Times".

Radi, spektakularno, kako je Jane Rigby, naučnica operativnog projekta za teleskop, objasnila tokom konferencije za novinare.

"Imala sam vrlo emotivnu reakciju: "O moj Bože, radi'", rekla je ona, opisujući prve testne slike oštre poput žileta koje je teleskop poslao kući.

"I radi bolje nego što smo mislili."

Impresivni snimci iz svemira

"Teleskop i skup instrumenata pokazali su osjetljivost, stabilnost, kvalitet slike i spektralni raspon koji su neophodni za transformaciju našeg razumijevanja kosmosa kroz opažanja koja sežu od asteroida, blizu Zemlje, do najudaljenijih galaksija”, objavili su naučnici.

Program istraživanja pokriva niz kategorija i uključuje naš solarni sistem, galaksije i međugalaktički prostor, masivne crne rupe i galaksije, kao i evoluciju zvijezda.

"Naučni rezultati će se širiti odavde", izjavila je Rigby.

Američki predsjednik Biden u ponedjeljak je predstavio sliku napravljenu teleskopom Webb koju su NASA-ini zvaničnici i astronomi pozdravili kao jednu od najdubljih slika kosmosa do sada, što je ocjena koja će vjerovatno biti nadmašena, kako više podataka bude stizalo iz računara NASA-e.

Slika udaljenog zvjezdanog skupa nazvanog SMACS 0723 otkrila je prisustvo još udaljenijih galaksija rasutih po nebu.

Svjetlost tih galaksija nastala je prije više od 13 milijardi godina. Astronomi teoretiziraju da najudaljenije, najranije zvijezde mogu biti različite od zvijezda koje vidimo danas.

Prve zvijezde

Prve zvijezde bile su sastavljene od čistog vodika i helija preostalog od Velikog praska i mogle su biti daleko masivnije od sunca - a zatim se brzo i nasilno urušiti u supermasivne crne rupe, kakve sada nastanjuju središta većine galaksija.

Spektar za egzoplanet veličine Jupitera WASP-96b nije bio najimpresivnija slika postavljena na ekrane u prezentaciji - umjesto zapanjujućih kosmičkih litica, prikazani su nagibi grafikona snimljenih dok je planet prolazio ispred svoje zvijezde 1.120 svjetlosnih godina daleko.

Međutim, kada su ga vidjeli astronomi koji upravljaju teleskopom Webb na Institutu za svemirske znanosti u Baltimoreu, uzdahnuli su i zapljeskali.

“Izuzetno sam oduševljen što ovo dijelim s vama”, rekao je Nestor Espinoza, tamošnji astronom.

Planeta je prije proučavana sa zemlje i s Hubbleom. Međutim, Webb teleskop je pokupio i dokaze vodene pare, izmaglica i nekih prethodno neviđenih oblaka. To je iznenadilo naučnike.

Iako je malo vjerovatno da je WASP-96b dom ičemu živom, korištenje iste tehnike moglo bi otkriti jesu li manji, stjenoviti svjetovi, koji kruže oko drugih zvijezda, nastanjivi.

"Mislim da ćemo moći pronaći planete za koje mislimo da su zanimljive - znate, dobre mogućnosti za život", rekla je Megan Mansfield, astronom sa Sveučilišta u Arizoni.

"Ali nećemo nužno moći odmah identificirati život."