Okeani su dostigli svoju najtopliju ikada zabilježenu temperaturu dok upijaju toplinu od klimatskih promjena, što ima strašne posljedice po zdravlje naše planete, piše BBC.
Prosječna dnevna globalna temperatura površine mora ove je sedmice nadmašila rekord iz 2016. godine, prema podacima službe EU za klimatske promjene Copernicus.
Dosegla je 20,96 stepeni Celzijusa. To je daleko iznad prosjeka za ovo doba godine.
Okeani su vitalni regulator klime. Oni upijaju toplinu, proizvode polovinu Zemljinog kisika i pokreću vremenske obrasce.
Toplije vode imaju manju sposobnost da apsorbuju ugljični dioksid, što znači da će više tog plina koji zagrijava planetu ostati u atmosferi. Također može ubrzati otapanje glečera koji se ulivaju u okean, što dovodi do većeg porasta nivoa mora.
Vrući okeani i toplotni talasi ometaju morske vrste poput riba i kitova dok se kreću u potrazi za hladnijim vodama, remeteći lanac ishrane. Stručnjaci upozoravaju da bi riblji fond mogao biti pogođen.
Neke životinje grabljivice, uključujući morske pse, mogu postati agresivne jer se zbune na višim temperaturama.
"Voda je poput kupke kada uskočite", kaže dr Kathryn Lesneski, koja prati morske toplotne talase u Meksičkom zaljevu za Nacionalnu upravu za okeane i atmosferu. "Postoji široko rasprostranjeno izbjeljivanje koralja na plitkim grebenima na Floridi i mnogi koralji su već umrli."
"Mi stavljamo okeane pod veći stres nego što smo to činili u bilo kom trenutku u istoriji", kaže dr Matt Frost, iz Plymouth Marine Lab u Velikoj Britaniji, govoreći o činjenici da zagađenje i prekomjerni ribolov također mijenjaju okeane.
Naučnici su zabrinuti zbog vremena kada je ovaj oboren rekord.
Dr Samantha Burgess, iz Službe za klimatske promjene Copernicus, kaže da bi mart trebao biti kada su okeani globalno najtopliji, a ne august.
"Činjenica da smo sada vidjeli rekord čini me nervoznom koliko bi okean mogao postati topliji od sada do sljedećeg marta", kaže ona.
"Otrežnjavajuće je vidjeti da se ova promjena događa tako brzo", kaže profesor Mike Burrows, koji prati utjecaje na škotske morske obale sa Škotskim udruženjem za nauku o moru.
Naučnici istražuju zašto su okeani trenutno tako vrući, ali kažu da klimatske promjene čine mora toplijim jer apsorbiraju većinu grijanja iz emisije stakleničkih plinova.
"Što više sagorijevamo fosilna goriva, to će okeani odnijeti više viška topline, što znači da će duže trebati da se stabiliziraju i vrate tamo gdje su bili", objašnjava dr Burgess.
Novi prosječni temperaturni rekord nadmašio je rekord iz 2016. godine kada je prirodna klimatska fluktuacija El Ninjo bila u punom zamahu i najsnažnijoj.
El Ninjo se događa kada topla voda izađe na površinu kod zapadne obale Južne Amerike, podižući globalne temperature.
Još jedan El Ninjo je sada počeo, ali naučnici kažu da je još uvijek slab, što znači da se očekuje da će temperature okeana porasti dalje iznad prosjeka u narednim mjesecima.
Oboren temperaturni rekord prati niz morskih toplotnih talasa ove godine, uključujući Veliku Britaniju, Sjeverni Atlantik, Mediteran i Meksički zaljev.
„Morski toplotni talasi koje vidimo dešavaju se na neobičnim lokacijama na kojima ih nismo očekivali“, kaže profesor Burgess.
U junu su temperature u vodama Velike Britanije bile 3 do 5 stepeni više od prosjeka, prema podacima Met Officea i Evropske svemirske agencije.
Na Floridi je temperatura površine mora dostigla 38,44C prošle sedmice - što je uporedivo sa hidromasažnom kadom.
Normalno bi temperature trebale biti između 23C i 31C, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu (NOAA).
Morski toplotni talasi su se udvostručili u periodu između 1982. i 2016. godine, a postali su intenzivniji i duži od 1980-ih, prema Međuvladinom panelu za klimatske promene (IPCC).
Dok su temperature zraka doživjele dramatičan porast posljednjih godina, okeanima je potrebno više vremena da se zagriju, iako su apsorbirali 90% Zemljinog zagrijavanja iz emisije stakleničkih plinova.
Ali sada postoje znakovi da bi temperature okeana mogle sustići. Jedna teorija je da je mnogo topline pohranjeno u dubinama okeana, koja sada izlazi na površinu, vjerovatno povezana s El Ninjom, kaže dr Karina von Schuckmann iz Mercator Ocean Internationala.
Dok su naučnici znali da će se površina mora nastaviti zagrijavati zbog emisije stakleničkih plinova, oni još uvijek istražuju zašto su temperature toliko porasle u odnosu na prethodne godine.