Region

The Guardian: Rusija će preko Srbije pokušati da napravi haos na Zapadnom Balkanu i u Evropi

Rusija će vjerovatno proširiti svoju konfrontaciju sa zapadom pritiskom na Srbiju da potkopa nezavisnost Kosova i drugih država zapadnog Balkana, upozorili su regionalni čelnici u intervjuima za Guardian.

Također su pozvali EU i NATO da ubrzaju svoj pristup zahtjevima za članstvo balkanskih zemalja i pojačaju odbranu od uplitanja Rusije.

Kosovski premijer Albin Kurti upozorio je da je "u interesu Ruske Federacije da ima nova bojišta jer se ne žele vratiti miru", piše The Guardian.

Predsjednica te zemlje Vjosa Osmani predvidjela je da će "Rusija destabiliziranjem zapadnog Balkana nastojati destabilizirati cijelu Evropu" i rekla da Moskva koristi Srbiju da ugrozi demokratske vrijednosti.

Šefik Džaferović, član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, upozorio je da je njegova zemlja posebno ranjiva na uplitanje Rusije, jer Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva koji ima bliske veze s Kremljom, prijeti povlačenjem bosanskih Srba iz nacionalne vojske, pravosuđa i poreznog sistema – zapravo ukidanjem Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995.

Dodik pokušava iskoristiti činjenicu da je pažnja zapada usmjerena na Ukrajinu, rekao je Džaferović za Guardian. “U njegovom ponašanju ohrabruje ga Rusija, koja uvijek želi pokazati da može destabilizirati meki trbuh EU-a i NATO-a. Zapadne vlade bi to trebale puno ozbiljnije razmotriti i aktivnije i snažnije se angažirati u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji.”

Kurti je rekao: “Bojim se da što duže traje rat u Ukrajini, to su veće šanse za prelijevanje na zapadni Balkan. A to je zato što je u interesu Ruske Federacije da ima nova bojišta.”

"Putin još uvijek smatra intervenciju NATO-a na Kosovu najvažnijim nedavnim pojedinačnim događajem", rekao je Kurti. “On želi da država Kosovo propadne kako bi pokazao da je uspjeh NATO-a bio privremen, baš kao u Iraku i Afganistanu.”

Njihove su primjedbe uslijedile kada je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock započela turneju po zapadnom Balkanu, uključujući Kosovo, rekavši kako je odlučna poslati poruku da Evropa neće dopustiti da regija padne pod utjecaj Rusije.

Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora udvostručili su svoje pozive za postizanjem ozbiljnog napretka po pitanju zaustavljenih zahtjeva za pridruživanje NATO-u i EU.

Kosovo također podnosi zahtjev za članstvo u Vijeću Europe – iz kojeg Rusija istupa. Osmani je rekao: “Sve što vidimo u Ukrajini budi sjećanja na visoku cijenu koju smo morali platiti da bismo ostvarili našu slobodu. Dakle, možda smo mala zemlja, ali nadamo se da imamo veliki glas da kažemo da nema previsoke cijene za obranu demokratije.”

Kurti i Osmani, članovi različitih stranaka, ali partneri u vladi, suočavaju se s posebnom preprekom, budući da četiri zemlje EU tek trebaju priznati Kosovo.

Kosovo je proglasilo svoju nezavisnost 2008., gotovo desetljeće nakon krvave oslobodilačke borbe u kojoj su NATO zračne snage bombardirale Beograd jer se savez približio izravnoj konfrontaciji s Rusijom – nečemu što nije bio spreman učiniti u Ukrajini.

Srbija, i sama aspirant za članstvo u EU, provodi delikatan čin balansiranja između svojih evropskih težnji i bliskih kulturnih i političkih veza s Rusijom. Ranije ovog mjeseca hiljade ljudi mahale su ruskim zastavama i slikama Putina na promoskovskim demonstracijama nakon invazije na Ukrajinu.

Vučić je više puta isticao da je ta zemlja bila suzdržana na nedavnom ključnom glasovanju na Općoj skupštini UN-a, a ne podržala Rusiju.

Osmani je istakao: “Beograd je jedino mjesto u Europi s pro-putinovskim protestima, a političari kažu da podržavaju agresiju. Oni su jedina zemlja u Evropi koja se nije uskladila sa sankcijama EU. Upravo suprotno – povećali su broj letova iz Beograda za Rusiju.”

Kurti je rekao: “Neutralnost je na strani agresora. To je nešto najnepristojnije što možete učiniti. Ne možete biti neutralni između vatre i vatrogasca.”

Kurti je rekao da Srbija troši gotovo 3% svog BDP-a na vojnu opremu i obuku – od čega većina dolazi iz Rusije. “Imaju 14 borbenih aviona MiG-29, od kojih osam donacija iz Bjelorusije i šest iz Ruske Federacije – a znate, donacije iz Ruske Federacije dolaze s cijenom.”