Ekonomska očekivanja u Njemačkoj naglo su se smanjila ovog septembra, što je još jedan signal slabosti najveće evropske ekonomije.
Prema izvještaju koji je objavio The Wall Street Journal, ZEW indeks ekonomskog raspoloženja, koji prati očekivanja analitičara za ekonomiju u narednih šest mjeseci, pao je za 15,6 bodova na mjesečnom nivou – na 3,6 u septembru, što je daleko niže od predviđanja koja su ukazivala na 15,5 bodova.
Indeks je u pozitivnoj zoni od novembra 2023. godine, ali najnovije brojke ukazuju na podjednak broj optimističnih i pesimističnih analitičara kada je riječ o njemačkoj ekonomiji.
“Nada u brzo poboljšanje ekonomske situacije očito blijedi”, rekao je Achim Wambach, predsjednik Njemačkog centra za evropska istraživanja (ZEW).
Njemačka ekonomija doživjela neočekivani pad
ZEW indikator trenutnog stanja njemačke ekonomije je, također, pao, dosegnuvši gotovo jednako loš nivo kao na početku pandemije u proljeće 2020, primijetio je Robin Winkler, glavni ekonomista za Njemačku u Deutsche Banku.
Indeks je pao na minus 84,5 bodova s minus 77,3 boda u prošlom mjesecu, što je njegov najniži nivo od maja 2020. godine.
Njemačka ekonomija je doživjela neočekivani pad u drugom kvartalu ove godine, s malim rastom koji se očekuje do kraja 2024. godine.
Ovo dolazi u svjetlu kontinuiranog pada u glavnom industrijskom sektoru zemlje. Podaci ankete za august pokazali su pogoršanje poslovnog raspoloženja vlasnika kompanija u proizvodnom sektoru, uz nastavak pada povjerenja potrošača.
Nestalo optimizma
“Optimizam koji smo vidjeli u proljeće je nestao, a čini se da je sumorna jesen na pomolu”, primijetio je Winkler.
Istraživanje ZEW-a je, također, pokazalo i pad ekonomskih očekivanja za ekonomiju eurozone u cjelini, iako je pad za Njemačku bio veći.
Procjena stručnjaka za finansijska tržišta o ekonomskom razvoju u eurozoni pala je tokom tekućeg mjeseca, pa je indeks zabilježio 9,3 boda, u odnosu na 17,9 bodova u augustu prošle godine.
Indeks procjene ekonomske situacije za eurozonu se, također, smanjio za osam bodova, na minus 40,4 boda.
Do ovakvih procjena dolazi uprkos tome što su ispitanici u anketi uzeli u obzir odluke Evropske centralne banke, koja je u junu prošle godine prvi put od 2019. smanjila depozitnu kamatnu stopu, a zatim ju je na prošlosedmičnom sastanku ponovno smanjila na 3,5 posto.