Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je dobio upravni spor protiv Agencije za bankarstvo FBiH koja je odbila dostaviti informacije o platama svojih zaposlenika. Prije više od tri godine, TI BIH je zahtijevao od Agencije spisak svih zaposlenih lica sa iznosima njihovih plata i pripadajućih naknada.
Mediji su u to vrijeme pisali da je Agencija najpoželjnije mjesto za zapošljavanje rodbine političara, da je prosječna plata zaposlenih u 2016. godini bila 3.170 KM, a da je najviša plata bila nešto manja od devet hiljada maraka.
Poređenja radi, u istoj godini prosječna neto plata u FBiH je bila 838 KM. Revizori su tada upozorili da su plate u Agenciji neprimjereno visoke u odnosu na druge federalne institucije, da se vrši zapošljavanje bez konkursa i da se daju neopravdano visoke stimulacije radnicima.
Agencija je informacije o platama svojih zaposlenih odbila dostaviti i građanima i medijima, ističući da one ne predstavljaju javni interes, pa i da je to udar na nezavisnost Agencije. U odgovoru na žalbu TI BiH, Agencija je isticala da je samofinansirajuća i neprofitabilna institucija, i da se ne finansiraju iz javnih sredstava. Uz pozivanje na zaštitu ličnih podataka, isticali su da njihovi zaposlenici nisu državni službenici, da zato ne postoji javni interes da se znaju njihova imena ili iznosi njihovih primanja, kao i da oni nisu dužni da primjenjuju Zakon o slobodi pristupa informacijama.
Kantonalni sud u Sarajevu je u presudi zaključio da Agencija za bankarstvo jeste javni organ u smislu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Sud podsjeća da su sve informacije u posjedu javnih organa javno dobro i da ukoliko se odbija pristup traženoj informaciji mora se sprovesti test javnog interesa, i odvagati svaka šteta ili korist koja nastaje objavom informacija. U konkretnom slučaju, sud smatra da Agencija nije dala niti jedan razlog zbog kojih se informacije o platama ne bi smjele objaviti čime nisu dokazali nepostojanje javnog interesa. Nije dovoljno samo navesti da se primjenjuje izuzetak kod zaštite ličnih podataka, već se moraju odvagati sve okolnosti i dati razlozi za primjenu izuzetka. Sud je iz svih ovih razloga vratio stvar na ponovno odlučivanje.
TI BiH podsjeća da su revizori još prije tri godine upozorili da Agencija za bankarstvo FBiH mora osigurati veću transparentnost u radu, da su se u javnosti pojavile sumnje u partijsko zapošljavanje, kao i revizorski nalazi o neprimjereno visokim platama i naknadama. To sve zajedno opravdava javni interes za većom transparentnošću organa koji je regulator bankarskog sektora.
TI BiH poziva Agenciju za bankarstvo FBiH da objavi informacije o zaposlenima, njihovim platama i pripadajućim naknadama, te da napravi iskorak prema proaktivnoj transparentnosti objavljujući sve informacije na svojoj web-stranici. Upravni spor koji je TI BiH dobio značajan je jer je sud nedvosmisleno potvrdio da su i regulatorni organi koji se finansiraju iz sopstvenih izvora javni organi koji moraju primjenjivati Zakon o slobodi pristupa informacijama i polagati račune javnosti, ako su im data javna ovlaštenja.
