Smanjiti zagađenje izazvano farmaceutskim i poljoprivrednim sektorom ključno je u borbi protiv širenja superbakterija koje su otporne na lijekove i mogle bi do 2050. godine da ubiju do 10 miliona ljudi godišnje, upozoravaju naučnici. Kažu da je u toku tiha pandemija.
"Sve je jasnije da okolina igra ključnu ulogu u razvoju, prenosu i širenju" otpornosti antimikroba (AMR), ističe UN u svome izvještaju. Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su ranije bili osjetljivi.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra antibiootpornost prijetnjom. Strahuju da se svijet kreće prema dobu u kojem će svakodnevne infekcije ponovno početi da ubijaju. UN procjenjuje da je 1,27 miliona smrti u 2019. godini bilo povezano sa infekcijama otpornim na lijekove. Očekuje da bi do 2050. godine ta brojka mogla narasti na čak 10 miliona novih smrti, na godišnjem nivou.
Zagađenje, posebno povezano sa farmaceutskom industrijom i poljoprivredom, omogućava zapravo antimikrobima da uđu u okolinu, najbrže u rijeke.
"To je istinski problem. Rijeke su često izvor naše pitke vode", ističe mikrobiolog Johathon Cox sa britanskog Univerziteta Aston. On nije učestvovao u predmetnom izvještaju UN-a.
"Možemo već govoriti o tihoj pandemiji", kaže Cox. UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem.
Bolnice bi morale da ugrade specifične načine za pročišćavanje korištenih voda i morale bi da garantuju trajno uništenje lijekova, ističu stručnjaci.
U poljoprivredi se savjetuje da "se ponovno procijene granice antimikroba" te da se "smanji otpad" kako bi se zaštitile vode.
