Borut Razbornik koji živi i studira u danskom Aalborgu za hrvatski RTL je iz prve ruke opisao kako izgleda život u skandinavskoj zemlji, koja brojem stanovnika odgovara Hrvatskoj, a bilježi više od 8.200 slučajeva i 403 smrtna slučaja.
“Mjere izolacije su počele 13. marta, a najavljene su dva dana ranije. Savjetovano je svima da ostanu kod kuće i minimalno izlaze. Konkretno ja, izašao bih samo jednom dnevno do trgovine i zbog svježeg zraka”, kaže Borut, dodajući kako je odmah postavljena stranica poput one koronavirus.hr HZJZ, na kojoj su se mogle pronaći sve informacije, od brojeva telefona do savjeta.
Znatno ranije otpuštanje mjera
„Od mjere izolacije pa do sada, svi su kafići zatvoreni, a restorani samo djelomično, u smislu da imaju dostavu. Sve trgovine rade od početka, ali su imaju preventivne mjere. Kod ulaza i izlaza se nalaze sredstva za dezinfekciju ruku, kao i jednokratne rukavice. Mora se držati distanca od 1,5 do 2 metra i većina plaćanje je beskontaktnom karticom.“ opisuje.
Međutim, jedna razlika ipak postoji – u Danskoj radi javni prijevoz, ali minimalno.
“Ulazi se u autobus kod stražnjeg ulaza tako da nema kontakta s vozačem”, opisuje Borut.
Također, Danska je ranije krenula popuštati mjere, pa su se djeca u škole i vrtiće vratila već 15. aprila.
Nakon prvih nekoliko dana, sve po starom
“Djeca će se vratiti u škole, a primijetio sam i da su pojedini frizerski saloni otvoreni. Sada kako je sunčano, puno više ljudi je vani, i stvari se vraćaju u normalnu rutinu”, kaže. Dodaje i kako je za razliku od mnogih zemalja, u Danskoj malo tko nosi maske. Općenito, smatra kako u ovoj zemlji nije bilo panike.
“Nakon prvih vijesti o izolaciji, to je bilo jedino vrijeme neke panike. Ljudi su kupovali više hrane i toalet papir, ali nakon par dana, sve je bilo isto kao i prije“, opisuje.
Izdašna pomoć države
Velika većina se držala propisanih normi, no priznaje kako otkako je došlo sunčano vrijeme vidi više ljudi na ulicama.
“Sada, kada je sunčano vrijeme, puno više ljudi izlaze i bave se sportom. Prošli mjesec bilo je oko 65 zabranjenih okupljanja, ali nisam siguran kakve su novčane kazne bile”, priznaje. No zato je pomoć države prilično izdašna.
„Samozaposleni i ‘freelanceri’ mogu dobiti pomoć od države. Uz vladin paket finansijske pomoći, pokriva se 75 posto plaće zaposlenika u kompanijama koje su na udaru krize zbog epidemije, do najviše 23 hiljade DKK, s time da poslodavac daje preostalih 25%. Jednako tako, slobodnjacima koji su ostali bez angažmana (i ne rade) vlada će plaćati do 90 posto njihove plaće ili do najviše 30 hiljada DKK.”, opisuje.
Razlike su minimalne
Sve u svemu, ističe da njemu epidemija nije donijela prevelike promjere, a najviše ih osjetio na fakultetu, obzirom da nije moguć grupni rad, i na svom poslu.
“Meni lično, razlike su minimalne. Tokom ove izolacije, puno više vremena provodim u radu i učenje na svom računaru. Najveća promjena je vezana za moj posao. Bavim se prodajom u zdravstvenoj industriji kao ‘part-time’ posao dok sam na fakultetu. Sada kada kontaktiram farmaceutske tvrtke u SAD-u i Evropi, mnogo kompanija je svoje aktivnosti orijentiralo prema COVID-u i suspendiralo klinička istraživanja ostalih bolesti i lijekova.”, zaključuje.
