Prije samo nekoliko dana objavljeni su alarmantni podaci o broju uvezenih antidepresiva u našu zemlju. Naime, kako se navodi iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva tokom prošle godine uvezenih i proizvedenih antidepresiva i lijekova za smirenje bilo je u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.
Šta kaže struka?
Povećanje potrošnje antidepresiva je za 14 posto veće no što je bilo u 2017. godini, prenosi FTV.
Kako se navodi u prošloj godini najviše se tražio iz grupe antidepresiva, finansijski najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin. Ujedno, iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem.
Zbog raznih stresnih situacija građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za tabletama za smirenje i antidepresivima pa smo tako u prošloj godini tzv. ‘lijekova za sreću’ uvezli i proizveli u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lani smo uvezli i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM, što je u odnosu na 2017. godinu, kad je Bosna i Hercegovina prvi put implementirala Pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene ljekova, više za oko 14 posto.
O ovome je govorio i specijalista neuropsihijatrije, Osman Sinanović. Naveo je u izjavi za Fenu kako BiH inače ima visok stepen traumatizovanog stanovništva.
Navodi kako je tako je još od posljednjeg rata, a lošem mentalnom zdravlju (pa i riziku od samoubistava) uz nestabilnu političku situaciju i visok stepen nezaposlenosti dodatno pogoduje i ekonomska kriza izazvana u svijetu.
"Još na početku COVID-19 pandemije uočen je negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Uključujući samoubilačko ponašanje, sa očekivanjem da će taj utjecaj biti prisutan duže vrijeme. I da će dostići vrhunac kasnije od stvarne pandemije", naglasio je za Fenu Sinanović.
Da li imamo povećanu stopu samoubistva teško je, kaže, reći bez sigurnih statističkih podataka kroz neko razdoblje npr. nekoliko godina prije COVID-19 pandemije i tokom pandemije koja još traje.
Upotreba droga
"Naučne i stručne studije inače pokazuju da je pandemija COVID-19 povezana sa uznemirenošću, anksioznošću, depresijom i nesanicom u općoj populaciji. Psihijatrijska stanja, uključujući poremećaje raspoloženja, anksioznosti, spavanja. Kao i upotrebe droga, povezana su sa suicidalnim ponašanjem", naglasio je.
Podsjeća da zdravstvene vlasti i zdravstveni djelatnici moraju usmjeriti više pozornosti na mentalno zdravlje stanovništva. Kako kaže poznato je da bez mentalnog zdravlja nema ni zdravlja općenito.
Profesor dr. Sinanović naglašava da, studije u SAD-u, sugeriraju da više od 90 posto žrtava samoubistva ima psihijatrijski poremećaj.
Na kraju je dodao kako je depresija glavni faktor rizika za samoubistvo, što čini do 60 posto smrtnih slučajeva od samoubistava.
Podsjetimo u proteklom periodu u našoj državi zabilježen je veći broj samoubistva. Nedavno su u Sarajevu su ubila dva momka, dok se u Laktašima ubio mladić zbog maltretiranja putem društvenih mreža.
