BHDoktor

Trebate li mjeriti krvni pritisak baš svaki dan? Kardiolog ima svoje mišljenje

Puno je načina na koje možete izmjeriti krvni pritisak van ljekarske ordinacije, no znači li to da ga morate kontrolirati nakon što ga je ljekar provjerio? Ako da, koliko često? Evo što o tome misli kardiolog.

Ako ste zdrava osoba i ne uzimate lijekove koji zahtijevaju stalne provjere pritiska, može biti dovoljno da ga provjerite jednom ili dva put u godini. Vaš godišnji pregled kod interniste ili ginekologa je sasvim dovoljan broj pregleda, kaže Leonardo Pianko, kardiolog s Floride.

„Ako uzimate lijekove i krvni pritisak vam je stabilan, morate ga provjeravati povremeno, ovisno o tome što ljekar kaže, ali jednom ili dva put sedmično je sasvim dovoljno. Ako u vašem slučaju krvni pritisak nije stabilan, tada biste ga trebali provjeravati jednom dnevno“, savjetuje ljekar.

Cilj provjere stanja pritiska je da znamo pravilno očitati rezultate, a može se mjeriti na nekoliko način.

„Volim digitalne tlakomjere jer se jako lako koriste, iako se nekad postupak mora ponoviti“, dodaje Pianko, te savjetuje da se koriste aparati za nadlakticu a ne zapešće jer smatra da su pouzdaniji.

Ako ste ga kupili za korištenje doma, savjetuje da čuvate račun za kupovinu jer rezultate koje on prikaže trebate usporediti s onim što je izmjerio ljekar, pa ako se primjećuje velika razlika, možda ćete ga morati zamijeniti ili isprobati neki drugi mode.

Kada pritisak mjerite kod kuće morate i razumjeti rezultate koje vidite. A kako biste to postigli, morate znati da postoje dvije vrste pritiska. Arterijski pritisak se sastoji od gornjeg pritiska koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića lijeve klijetke kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sustav prvo u aortu, a onda i u sve arterije. Taj dio srčanog rada nazivamo sistolom, a pritisak koji pri tom nastaje u arterijskom sistemu nazivamo sistoličkim.

On je kod odrasla čovjeka danju najčešće oko vrijednosti 120 mmHg, ako je preko 140 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji. Nakon što završi sistola, u srcu nastupa faza punjenja klijetki koju nazivamo dijastola. Za vrijeme dijastole dok se srce puni, pritisak u arterijama postepeno pada s maksimalnih vrijednosti postignutih u sistoli i na kraju dijastole doseže najčešće vrijednost oko 80 mmHg.

Dr. Pianko navodi kako kontrola pritiska je od pomoći, ali samo kada se radi ispravno jer ćete se inače samo izložiti stresu, koji u konačnici može utjecati na porast krvnog pritiska.