Čin prijema Bosne i Hercegovine za ravnopravnu članicu i podizanje zastave sa ljiljanima pred zgradom Ujedinjenih nacija (UN) na današnji dan prije 30 godina, nesumnjivo je najvažniji datum za obnovu i potvrdu bosanske državnosti u internacionalnim relacijama, poručeno je sa današnje redovne sesije "Kruga 99" koja je održana na temu: "Trideset godine članstva BiH u Ujedinjenim nacijama i sadašnji izazovi".
Bosna i Hercegovina je na današnji dan, 22. maja 1992. godine, postala članicom Ujedinjenih nacija, (Rezolucija 757), čime je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ
Na današnji dan 1992., ispred zgrade UN-a zavijorila se bh. zastava s ljiljanima i ujedno ovaj datum predstavlja jedan od najznačajnijih u historiji BiH.
Generalnoj skupštini UN-a obratio se tadašnji ministar vanjskih poslova Republike BiH Haris Silajdžić, a prijemu je prisustvovao i predsjedavajući državnog Predsjedništva Alija Izetbegović. Istog dana, u UN su primljene i Slovenija i Hrvatska.
Sven Alkalaj, ambasador, stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama, podsjetio je na dva značajna datuma - 29. februara i 1. marta 1992. godine kada je BiH na referendumu jasno i glasno rekla da želi da bude nezavisna država.
"Tog 5. aprila nas je priznala Evropska unija, dan kasnije SAD i samim tim je otvoren put ka prijemu BiH u članstvu u UN-u. Ni sam taj čin prijave nije išao bez komplikacije. Naime, aplikacija se mora podnijeti mjesec dana za prijem u UN u uredu generalnog sekretara. Međutim, sedam dana prije prijema, 15. maja, je nastala frka jer kao nema aplikacije BiH za UN ili ona koja postoji nije baš važeća, došla je faksom i nije originalni potpis predsjednika Izetbegovića. Međutim, Sarajevo je već tada bilo pod opsadom i jedina mogućnost komunikacije je bila faks", podsjetio je Alkalaj.
Kako je kazao, tekst je ponovno napisan i Silajdžić je potpisao i predali su sekretarijatu UN-a.
Alkalaj je rekao da je, nasreću, sve riješeno i BiH je postala članicom Ujedinjenih naroda.
"Tada se obratio Siladžić. Istakao je da smo se oslobodili od presije ali ne i od agresije. Zatražio je da se sve države uključe u borbu protiv agresije na BiH. Bio je to jedan važan dan prije 30 godina i BiH je postala zemlja članica UN-a. Vidjeli smo da se sve važne odluke donose na Vijeću sigurnosti. Samim tim što smo postali članica UN-a omogućeno nam je i da govorimo na Generalnoj skupštini, međutim, zbog situacije i agresije i dalje smo bili na dnevnom redu i agendi Vijeća sigurnosti gdje se raspravljalo i gdje su se donosile brojne rezolucije o BiH. Bilo je tu dosta i sramnih rezolucija koja su pogoršale stanje. One rezolucije o osnivanju sigurnosnih zona, kaje su bile sve samo ne sigurnosne zone, jer smo imali protjerivanje ljudi, a u sigurnosnoj zoni Srebrenice i genocid", pojasnio je Alkalaj.
Poručio je da se "Ujedinjene nacije nisu snašle u situaciji u BiH, u jednoj takvoj situaciji kako da spriječe i reaguju na zločine koji su učinjeni tokom agresije na BiH".
"Velika poteškoća za nas i u BiH je bio embargo protiv kojeg smo se borili. Mislim da su mnoge stvari pogodavale lobiranju kroz senat i predstavnički dom američkog Kongresa da se izbori većina i da se na taj način prisili predsjednik Clinton da preduzme određene mjere i u vojnom dijelu i dijelu pregovaranja da se zaustavi rat. Tada su došli dejtonski razgovori i sporazumi iz Dejtona kojim je završio rat", istakao je Alkalaj.
Međutim, smatra, da on nije omogućio da BiH prodiše punim plućima na demokratskom putu dajući mnoge kočnice i opstrukcije onima koji ne žele BiH.
"U ovom 30-godišnjem periodu, BiH čim je završen rat, nastavila je svoje aktivnosti u UN-u gdje je učestvovala u mnogim tijelima", pojasnio je Alkalaj.
Dotakao se i članstva BiH kao nestalne članice u Vijeću sigurnosti u periodu 2010-2011. godina.
Kako je kazao, imao je zadovoljstvo da tada bude ministar vanjskih poslova i da kroz rad u Vijeću sigurnosti predstave BiH kao zemlju koja ide ka demokratskom svijetu, koja želi da bude učesnik u rješavanju sukoba i očuvanju mira i sigurnosti.
"U BiH vrlo dobro znaju šta znači rat, ubijanje civila i genocid. Mislim da je BiH svojim iskustvom mnogo doprinijela. Mislim da je BiH imala podršku u svijetu. BiH se pokazala da je u stanju da šalje svoje policijske i vojne stručnjake u brojne zemlje u svijetu", dodao je Alkalaj.
Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović istakao je da čin prijema BiH za ravnopravnu članicu i podizanje zastave sa ljiljanima pred zgradom UN-a na današnji dan prije 30 godina, nesumnjivo je najvažniji datum za obnovu i potvrdu bosanske državnosti u internacionalnim relacijama.
"Odlučnost čovječanstva, zemalja čitavog svijeta, da potvrdi posebnost države i društva, suvereniteta, cjelovitosti i nezavisnosti BiH svih ovih 30 godina i danas je temelj i najvažniji oslonac u savlađivanju prepreka, scila i haribdi kroz koje je prolazila i prolazi. Da unatoč i nasuprot starih etno teritorijalnih pretenzija Srbije i Hrvatske, nepovratno korača ka zajednici suverenih država i modernih demokratskih zemalja. Historiografija će ovaj period naše burne prošlosti pomno bilježiti, a osvajači falsificirati. Razloga za pokude bit će mnoge", rekao je Kulenović.
Prema njegovim riječima, očekivanja slabijih od moćnih uvijek su temeljena na argumentu morala i iznad stvarnih vlastitih moći i realnih mogućnosti.
"Suočenje sa moćima realpolitike, izvan i iznad načela, principa, deklaracija i rezolucija jesu bolna i nepopravljiva. Ali ni naša upornost i oslonac na vrijednosti čovječanstva, na zastavu u Ujedinjenim nacijama, ne smije posustati. Sven Alkalaj je toga primjer i uzor", izjavio je Kulenović.
Smatra da modernizacija BiH i odbacivanje stoljetne zaostalosti za evropskom modernom, u demokratskom preobražaju po uzoru na zemlje potpune demokracije, savremenog internacionalnog poretka uspostavljenog na principima nepovredivosti državnih granica i ravnopravnosti svakog državljanina, suverene političke volje i identiteta svakog građanina i svakog pojedinca, moraju biti cilj svakog progresivnog državotvornog političkog subjekta.
"Većina čovječanstva pruža i pružat će ruke takvim političkim snagama, kao svojima. Naš bosanski politički narod mora nadići političku zaostalost iz kategorija hegemonijskih i osvajačkih političkih ideologija etnocentrizma susjednih zemalja i odvažiti se na put evropske prosvećenosti u načinu izgradnje države i društva, na temeljnim vrijednostima liberalne demokracije", rekao je Kulenović.
Podsjetio je da je BiH već 30 godina članica Ujedinjenih nacija.
"Države koje još uvijek nisu potpisale sporazum o granicama sa BiH sporazum o granicama, to bjelodano i vidljivo pokazuju. Smutnje koje postoje oko narodnog, etničkog identiteta i slobodne nacije ravnopravnih građana, putokaz je za jasan cilj i istrajnost u očuvanju pozicije BiH u Ujedinjenim nacijama i transformacije političkog uređenja po mjerilima savremene civilizacije. Konačno je došlo vrijeme za odbacivanje plemenskog uređenja i integraciju u modernu demokraciju kao garanta mira, stabilnosti u BiH i ovom dijelu svijeta", dodao je Kulenović.
