Može li nekoliko dodatnih porcija povrća i cjelovitih žitarica poboljšati vaše zdravlje u starosti? Prema najnovijem istraživanju, odabir pravih namirnica značajno povećava vjerojatnost zdravog starenja, a naučnici su izdvojili prehranu koja donosi najviše benefita.
Istraživanje, koje su predvodili naučnici s Harvard University, definiralo je zdravo starenje kao dostizanje 70. godine bez kroničnih bolesti, uz očuvanu mentalnu i fizičku funkciju.
Analiza je pokazala da je među osam proučenih zdravih dijeta najveće prednosti donio Alternativni indeks zdrave prehrane (AHEI), koji je također razvio Harvard. Ovaj prehrambeni obrazac favorizira voće, povrće, cjelovite žitarice, orašaste plodove, mahunarke i zdrave masti, dok smanjuje unos crvenog i prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i soli.
Iako je AHEI ostvario najbolje rezultate, istraživači su naglasili da ne postoji univerzalna prehrana koja je najbolja za sve.
"Naši rezultati pokazuju da zdrava prehrana može biti prilagođena individualnim potrebama i preferencijama," rekla je Anne-Julie Tessier, profesorica nutricionizma sa Univerziteta u Montrealu.
Studija je pratila 105.015 učesnika tokom 30 godina, analizirajući kako se njihova prehrana uklapala u osam različitih zdravih prehrambenih smjernica te provjeravajući njihovo zdravstveno stanje u 70. godini života.
Zaključeno je da je svaka od zdravih dijeta poboljšala šanse za zdravo starenje, pri čemu su voće, povrće, cjelovite žitarice i nezasićene masti najčešće isticane kao ključni faktori dugovječnosti.
Od ukupnog broja učesnika, njih 9.771 zadovoljilo je kriterije zdravog starenja, a oni koji su najdosljednije slijedili AHEI imali su 86% veću vjerovatnost da budu zdravi u 70. godini u poređenju s onima koji su se najmanje pridržavali te prehrane.
Ovaj rezultat dovodi u pitanje dominaciju mediteranske prehrane kao najpreporučivanijeg načina prehrane za dugovječnost.
Dosadašnja istraživanja prehrane najčešće su bila usmjerena na sprečavanje određenih bolesti ili produženje životnog vijeka, no ova studija donosi širu perspektivu.
"Naš pristup bio je da istražimo kako prehrana utječe na sposobnost ljudi da ostanu neovisni i uživaju u visokom kvalitetu života u starosti," objasnio je Frank Hu, profesor nutricionizma i epidemiologije s Harvard University.
Iako studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između prehrane i zdravog starenja, povezanost je dovoljno snažna da pruži dodatne dokaze o prednostima pravilne prehrane.
"Budući da je očuvanje aktivnosti i neovisnosti prioritet i za pojedince i za javno zdravstvo, istraživanje zdravog starenja ključno je za budućnost," istaknula je Marta Guasch-Ferré, profesorica epidemiologije sa Univerziteta u Kopenhagenu.
"Naši rezultati sugeriraju da prehrana bogata biljnim namirnicama, uz umjerenu konzumaciju zdravih namirnica životinjskog porijekla, može značajno doprinijeti zdravom starenju i pomoći u oblikovanju budućih prehrambenih smjernica."
Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Medicine i dodatno potvrđuje važnost prehrane u očuvanju zdravlja i kvalitete života u starosti.
