Nekoliko sedmica prije samita NATO-a, odbrambeni savez predstavio je novi pregled izdvajanja za odbranu. U skladu s tim, 23 od 32 zemlje članice postići će cilj od dva posto - uključujući Njemačku.
Njemačka je izvijestila o procijenjenoj odbrambenoj potrošnji NATO-a od 90,6 milijardi eura za tekuću godinu i stoga bi jasno ispunila cilj Saveza od dva posto. Kako pokazuje novi pregled NATO-a, rekordna svota odgovara udjelu prognoziranog njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,12 posto. Stopa bi stoga bila viša od očekivane na početku godine, piše Tagesschau.
Prema istraživačkom institutu SIPRI, države su 2023. potrošile gotovo 2,3 triliona eura na naoružanje.
23 države će doći do cilja
U kontekstu ruskog agresijskog rata protiv Ukrajine, savezna vlada je ove godine prvi put postavila cilj ostvarivanja cilja odbrambenih troškova NATO-a dogovorenog 2014. godine. Propisuje da zemlje članice godišnje za to izdvajaju najmanje dva posto svog BDP-a.
Prema novim brojkama, očekuje se da će 23 države saveza ove godine dostići ili čak premašiti cilj. U 2014. samo su SAD, Velika Britanija i Grčka ispunile ovaj cilj. Prošle je godine, prema podacima NATO-a, jedanaest saveznika uložilo dva ili više posto svog BDP-a u odbranu.
Poljska na vrhu - Španija, Slovenija i Luksemburg na dnu
Trenutni lideri u kvoti su Poljska s izdvajanjima za odbranu od 4,12 posto BDP-a i Estonija s 3,43 posto. Obje su zemlje i dalje ispred SAD-a, za koje se prema posljednjim procjenama očekuje da će 2024. dosegnuti 3,38 posto.
Na dnu ljestvice su zemlje poput Španije, Slovenije i Luksemburga, koje su trenutno ispod 1,3 posto. Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37), Italija (1,49) i Portugal (1,55) također će značajno promašiti cilj NATO-a.
Prema posljednjim procjenama, sadašnje 32 zemlje NATO-a potrošit će oko 1,5 biliona američkih dolara (oko 1,4 biliona eura) na odbranu 2024. godine. Isključujući inflaciju i fluktuacije tečaja, to bi odgovaralo povećanju od 10,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema informacijama, evropski saveznici i Kanada sami bi ostvarili čak povećanje od 17,9 posto.
Pohvale za "najveće povećanje u desetljećima"
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je trenutno u Washingtonu kako bi se pripremio za samit NATO-a, pohvalio je razvoj događaja kao "najveće povećanje u desetljećima" tokom sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
Brojke su pokazale da evropski saveznici i Kanada preuzimaju svoj dio odgovornosti za zaštitu svih članica NATO saveza. Biden je govorio o "rekordnom broju" saveznika koji su sada dosegli cilj potrošnje na odbranu. Njegov pretpostavljeni protukandidat na nadolazećim predsjedničkim izborima, bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, više je puta od saveznika tražio veće odbrambene budžete tokom svog mandata.
Drastičnim povećanjem izdvajanja za odbranu saveznici posebno reagiraju na rusku invaziju na Ukrajinu. Značajnim jačanjem odvraćanja i odbrane, šefu Kremlja Vladimiru Putinu trebalo bi jasno dati do znanja da napad na evropsku zemlju NATO-a ne bi imao šanse za uspjeh. Na samitu u Washingtonu od 9. do 11. jula saveznici bi se dogovorili o daljnjem povećanju finansijske podrške Ukrajini, rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg brani Trumpa
Trump je u februaru tokom predizbornog nastupa rekao da neće priteći u pomoć partnerima iz NATO-a u slučaju ruskog napada ako ne potroše dovoljno na svoju odbranu.
Umjesto toga, u takvom bi slučaju ohrabrio Rusiju da "radi s njima što god želi".
Stoltenberg je u intervjuu za Welt i američke medije branio Trumpa od optužbi da te izjave dovode u pitanje vojni savez.
"Donald Trump nije prvenstveno kritizirao NATO. Njegova kritika bila je usmjerena na članice NATO-a koje ne ulažu dovoljno u NATO", rekao je Stoltenberg.
